Počelo zasjedanje Parlamentarne skupštine VE

U Strasbourgu je u ponedjeljak počelo redovno zimsko zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE), u čijem će centru pažnje biti rezolucija zasnovana na izvještaju Dicka Martyja o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Albaniji.

Predsjednik PACE-a Mevlut Cavusoglu izjavio je, otvarajući plenarnu sjednicu Skupštine, da ova institucija dobija sve veću težinu, što najbolje dokazuje dolazak trojice predsjednika - Srbije, Turske i Rumunije i jednog premijera - predsjednika vlade Albanije, javio je Tanjug.

- Naša Skupština postaje sve relevantnija i za to nema boljeg dokaza od agende ove sjednice. Bićemo domaćini trojici predsjednika - predsjednicima Turske, Srbije i Rumunije, kao i premijeru Albanije, rekao je Mevlut Cavusoglu otvarajući sjednicu PACE.  

- Oni ne dolaze, međutim, samo iz poštovanja prema ovom tijelu, nego, jer se mi bavimo čitavim nizom ozbiljnih pitanja, prije svega, izvještajima o pomirenju na Balkanu, trgovinom organima na Kosovu i zaštiti novinarskih izvora informacija, dodao je on.
 
Poslanicima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope prvi će se u utorak obratiti predsjednik Turske Abdullah Gul, zatim u srijedu predsjednik Srbije Boris Tadić, a predsjednik Rumunije Traian Bashesku i premijer Albanije Sali Berisha govoriće u četvrtak.

Poslanici PACE-a u utorak će raspravljati o izvještaju Dicka Martyja o ilegalnoj trgovini ljudskim organima na Kosovu koja će trajati od ujutro do 16 sati, za kada je zakazano glasanje, odnosno usvajanje rezolucije na osnovu tog izvještaja.

Izvještaj o zaštiti svjedoka na suđenjima za ratne zločine koji je načinio Jean-Charles Gardetauld i izvještaj o pomirenju na Balkanu Pietra Marchenara biće tema rasprave u srijedu.

Cavusoglu, koji se zahvalio poslanicima na tome što su ga ponovo izabrali za predsjednika Skupštine, rekao je da će se u predstojećem periodu posvetiti grupi pitanja koja smatra prioritetom Skupštine, kao što su borba protiv netolerancije i diskriminacije. On je naveo i zaštitu ljudskih prava i međuvjerskog dijaloga, reformu Vijeća Evrope, dijalog s EU i Evropskim parlamentom i približavanje država koje nisu članice Vijeća standardima ove organizacije po pitanju demokratije i ljudskih prava.

Predsjednik PACE-a priznao je da, uprkos naporima ovog tijela, do sada nisu postignuti zadovoljavajući rezultati na mnogim poljima, prije svega po pitanju zamrznutih sukoba u Evropi.

- Pregovori o rješavanju ovih sukoba uglavnom su u rukama diplomata od karijere, ali parlamentarna diplomatija igra važnu ulogu u stvaranju klime povjerenja, što je neophodno za održiva rješenja. Da li da se radi o Abhaziji, Transnjistriji, Nagorno-Karabahu, Južnoj Osetiji ili Kipru, teško je uočiti
bilo kakav značajniji napredak u izgradnji povjerenja u proteklih godinu dana. Mi moramo i nastavićemo sa svojim naporima, jer jednostavno alternative nema, rekao je on.

Cavusoglu je ukazao i na probleme u Albaniji, gdje su tenzije dovele do pogibije nekoliko osoba prošle sedmice, kao i na potrebu prisustva u Tunisu kako bi se pomoglo tamošnjem narodu.

Pored ove dvije stvari, Cavusoglu je naglasio da će poslanici raspravljati i o nasilju nad hrišćanima na Bliskom istoku i situaciji u Bjelorusiji.

- Obje ove teme su mi veoma važne. Vjersko nasilje bila je pošast čovječanstva oduvijek i tokom stoljeća dovelo je do miliona žrtava. Vjerski ekstremisti su uvijek bili tu da ukaljaju humanističku poruku glavnih svjetskih religija. Jasno moramo reći da oni koji ubijaju u ime vjere nisu vjernici, nego fanatici i teroristi, rekao je on.

- Po pitanju Bjelorusije, ja i dalje vjerujem da se može ostvariti napredak kroz kontakte i dijalog. Ovaj dijalog, međutim, teško da može da se odvija u trenutku dok se ljudi hapse iz očito političkih razloga, dodao je Cavusoglu zatraživši hitno oslobađanje svih političkih zatvorenika u toj zemlji.