Održana svečana akademija o Zlatku Ugljenu
Radiosarajevo.ba
Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu u četvrtak je održana je svečana akademija "Zlatko Ugljen, arhitekt - pedeset godina umjetnosti građenja", javila je Franjevačka informativna agencija.
Dekan Franjevačke teologije dr. fra Mile Babić predstavio je životni put arhitekta i akademika Zlatka Ugljena od rođenja u Mostaru do današnjeg dana, spominjući samo najvažnije činjenice iz njegova bogatoga života.
Posebno je istaknuo njegovu suradnju s bosanskim franjevcima na uređenju njihovih sakralnih objekata.
O arhitekturi Zlatka Ugljena govorio je dr. Sadudin Musabegović, koji je kazao da među arhitektima koji su posljednjih 50 godina visoko uzdigli kriterije bosanskohercegovačke arhitekture Zlatko Ugljen predstavlja osebujnu pojavu. Njegovi radovi to najbolje demonstriraju. Naglasio je da Zlatko Ugljen pripada arhitektonskoj moderni te da pravi most između moderne i postmoderne.
Pri svom radu Ugljen uvažava tradiciju i smješta je u današnji kontekst. O sakralnoj arhitekturi Zlatka Ugljena govorio je dr. fra Mirko Jozić. Svoje izlaganje temeljio je na pojedinim sakralnim projektima koje je Ugljen radio počevši od idejnog projekta Mostarske katedrale 1972., koji nije prihvaćen, preko projekata samostana i crkve u Tuzli, u ratu uništene župne crkve u Foči, nove župne crkve na Plehanu, koja je u izgradnji, otvoreno djelo „zrelog umjetnika kojemu je u ljusci svijeta postalo tijesno“; filijalne crkve u Zabilju, koja je „cjelina bez dijelova“, do idejnog projekta kapele u Brankovcu, u Gučoj Gori 2008.
Govoreći o interijeru arhitekta Ugljena, dr. Jozić je spomenuo crkvu sv. Pavla u Nedžarićima, župnu crkvu u Novoj Biloj, samostansku crkvu na Bistriku i projekt interijera župne crkve u Vitezu. Djelo Zlatko Ugljena, istaknuo je dr. Jozić, odlikuje čistoća oblika, koloristička redukcija, svjetlo sa sjenama, krajnje brižno obrađivani elementi namještaja unutar cjeline i radikalna otvorenost građevine.
Prisutnima se obratio i sam Zlatko Ugljen. Zahvalio je organizatorima akademije i prijateljima fratrima, promotorima i svim prisutnima. Naglasio je da njegova suradnja s franjevcima traje već četrdeset godina te im je zahvalio za sve što su za njega činili prije rata, za vrijeme rata i poslije rata.
Dekan Franjevačke teologije dr. fra Mile Babić predstavio je životni put arhitekta i akademika Zlatka Ugljena od rođenja u Mostaru do današnjeg dana, spominjući samo najvažnije činjenice iz njegova bogatoga života.
Posebno je istaknuo njegovu suradnju s bosanskim franjevcima na uređenju njihovih sakralnih objekata.
O arhitekturi Zlatka Ugljena govorio je dr. Sadudin Musabegović, koji je kazao da među arhitektima koji su posljednjih 50 godina visoko uzdigli kriterije bosanskohercegovačke arhitekture Zlatko Ugljen predstavlja osebujnu pojavu. Njegovi radovi to najbolje demonstriraju. Naglasio je da Zlatko Ugljen pripada arhitektonskoj moderni te da pravi most između moderne i postmoderne.
Pri svom radu Ugljen uvažava tradiciju i smješta je u današnji kontekst. O sakralnoj arhitekturi Zlatka Ugljena govorio je dr. fra Mirko Jozić. Svoje izlaganje temeljio je na pojedinim sakralnim projektima koje je Ugljen radio počevši od idejnog projekta Mostarske katedrale 1972., koji nije prihvaćen, preko projekata samostana i crkve u Tuzli, u ratu uništene župne crkve u Foči, nove župne crkve na Plehanu, koja je u izgradnji, otvoreno djelo „zrelog umjetnika kojemu je u ljusci svijeta postalo tijesno“; filijalne crkve u Zabilju, koja je „cjelina bez dijelova“, do idejnog projekta kapele u Brankovcu, u Gučoj Gori 2008.
Govoreći o interijeru arhitekta Ugljena, dr. Jozić je spomenuo crkvu sv. Pavla u Nedžarićima, župnu crkvu u Novoj Biloj, samostansku crkvu na Bistriku i projekt interijera župne crkve u Vitezu. Djelo Zlatko Ugljena, istaknuo je dr. Jozić, odlikuje čistoća oblika, koloristička redukcija, svjetlo sa sjenama, krajnje brižno obrađivani elementi namještaja unutar cjeline i radikalna otvorenost građevine.
Prisutnima se obratio i sam Zlatko Ugljen. Zahvalio je organizatorima akademije i prijateljima fratrima, promotorima i svim prisutnima. Naglasio je da njegova suradnja s franjevcima traje već četrdeset godina te im je zahvalio za sve što su za njega činili prije rata, za vrijeme rata i poslije rata.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
