Objavljen novi izvještaj o BiH Međunarodne krizne grupe

Da li Federacija – pretežno Bošnjački i Hrvatski dio Bosne i Hercegovine, BiH – može riješiti krizu svoje vlasti nakon izbora 3. oktobra će u velikoj mjeri dati odgovor na pitanje da li sama BiH može preživjeti. Ovo se pitanje postavlja u saopćenju koje prati objavljivanje najnovijeg istraživanja Međunarodne krizne grupe.

BiH Federacia- Paralelna kriza,* pomenuti izvještaj Međunarodne krizne grupe, istražuje kako je disfunkcionalna administracija većeg od dva BiH entiteta paralizrala proces donošenja odluka, dovela Federaciju na ivicu bankrota i prouzrokovala socijalne nemire. Ako novoizabrane vlasti nastave odgađati reforme, nadajući se da će se ustavne reforme skoro desiti na državnom nivou i rještiti većinu problema u Federaciji, onda one rizikuju kompletan slom ovog entiteta. Sa druge strane ovaj izvještaj analizira neke korake koji, ukoliko se naprave, mogu reformirati Federaciju i tako postaviti kamen temeljac za napredak na nivou cijele BiH.

Balansiranje između kolektivnih prava i vlasti većine na svim nivoima vlasti u Federaciji je stvorilo komplikovanu arhitekturu podijele vlasti koja frustrira Bošnjake i ne uspijeva da zaštiti Hrvate. Pokušaji da se pomire zaštita ličnih građanskih prava sa kolektivnim pravima konstitutivnih naroda često ne funkcionišu. Još od 2009 Federalna vlada nije bila u stanju da donese najosnovnije odluke, kao što je popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH.

Sve dok Federacija nastavi funkcionisati BiH ostaje moguća. Ali i suprotna konstatacija je također tačna; “BiH ne može potrajati ako njen veći entitet ne funkcioniše ili ako ona izgubi podršku Hrvata i Srba,“ kaže Marko Prelec, direktor ureda za Balkan Međunarodne krizne grupe. “Reforma Federacije bi stvorila momentum za promjene u cijeloj BiH i ojačala bi poziciju političkih partija iz Federacije u odnosu na one iz drugog entiteta, Republike Srpske”.

Visoko decentralizirana Federacija je sastavljena od deset kantona, za koje se Hrvati još uvijek čvrsto drže a koje bi Bošnjaci rado eliminisali. Federacija ima eksluzivne nadležnosti u samo nekoliko oblasti dok večinu ostalih nadležnosti dijele sa nižim administrativnim nivoima. Rezultat je glomazna administracija čiji se razlićiti dijelovi takmiče ili otvoreno sukobljavaju jedni sa drugima, kao i zbunjujuče i često kontradiktorno zakonodavstvo i regulative koje guše investicije i degradiraju javne servise. Veliko učešće vlasti Federacije u ukupnoj javnoj ekonomiji stvara centar političke i ekonomske moći koje političke elite eksploatišu.

Politička scena Federacije – koja je dugo bila pod dominacijom dvije najveće političke partije, Stranke demokratske akcije, SDA i Hrvatske demokratske zajednice, HDZ – se fragmentirala, čime je donošenje odluka i pokretanje refomi još više otežano. Nove vlasti se moraju hitno suočiti sa ekonomskim i socijalnim problemima, a novi Parlament Federacije bi trebao hitno uspostaviti komisiju za reforme koja bi uz međunarodnu podršku predložila ustavne amandmane i ostala zakonska i strukturalna poboljšanja. Uspješna reforma Federacije bi u isto vrijeme poboljšala životni standard građana Federacije i stvorila momentum za pokretanje državne reforme.

“Revitalizacija Federacije je ključna za preživljavanje BiH”, kaže Sabine Freizer, direktor ureda za Evropu Međunarodne krizne grupe. “Funkcionalna Federacija bi bila privlačnija Bosanskim Hrvatima i Srbima, dok bi dalje pogoršavanje političkih sukoba moglo nanijeti nepovratnu štetu osjetljivim među-etničkim odnosima”, stoji u saopćenju povom izvještaja.