Mediteranska unija bez odgovora na probleme

Foto: NASA

Godinu dana nakon osnivanja Mediteranske unije (koja broji 43 članice, uključujući 27 zemalja EU) može se zaključiti da su rezultati njenog rada vrlo slabi.

Realizacija brojnih projekata je zaustavljena zbog finansijske krize.

Neumorni francuski predsjednik Nikolas Sarkozy 2008. godine je došao na ideju da osnuje Mediteransku uniju, koja bi obuhvatala samo zemlje koje izlaze na Sredozemno more. No, njemačka kancelarka Angela Merkel se tome usprotivila. Tako je Sarkozi prihvatio da Mediteransku uniju čine i svih 27 država EU.

Unija je osnovana 13. jula u Parizu, a prije tačno godinu dana Sarkozi je rekao: "Otvaramo osnivački samit Mediteranske unije. Jasno nam je da nećemo riješiti sve probleme preko noći, ali ostajemo pri traženju odgovarajućih mogućnosti. Moramo biti uspješni i stvoriti instrument za izgradnju mira koji će služiti našoj zajednici na Mediteranu".


Za razliku od Sarkozija, kancelarka Merkel je istakla da Mediteranskoj uniji pripadaju sve države EU, Švedska, Poljska ili Njemačka, koje ne izlaze na Sredozemnu obalu.

"Ova konferencija je vrlo dobar početak za novi nivo saradnje. Proces iz Barselone će oživjeti, dobiti novu dinamiku. Vjerujem da je važan signal saradnja cijele Evrope sa državama koje izlaze na Sredozemno more, a ne pripadaju EU", kazala je tada Merkel.


Interes opada

Za sjedište Sekretarijata Mediteranske unije određena je Barselona. U Sloveniji je osnovan Mediteranski univerzitet.

Ipak mnogi ambiciozni projekti saradnje zaustavljeni su usljed finansijske krize. Oni zavise od državnih fondova i sufinansiranja od strane privatnih investitora.

Politolog Danijela Švarcer iz Fondacije Nauka i politika, procjenjuje da je bilans Unije za Mediteran nakon godinu dana, vrlo mršav.

Problemi u oblasti Sredozemlja poput sve većeg migracijskog pritiska i sve većeg pada standarda, vrlo su poznati. A političkih odgovora nema.

Nakon što je Švedska preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, interesovanje za Mediteransku uniju će prije opasti. Švedska se više zanima problemima istočnih susjeda EU.

Nisu naime slučajno Švedska i Poljska predložile da osnuju Istočno partnerstvo, što se i desilo u maju 2009, i to na velikom, ali kratkom samitu u Pragu.

dw-world.de/radiosarajevo.ba