Život s Down sindromom: S nastavnicima i drugovima iz klupe do bolje budućnosti

Ujedinjeni narodi (UN) su 10. oktobra 2011. godine prihvatili predloženu rezoluciju i donijeli odluku kojom se 21. mart obilježava kao Međunarodni dan osoba s Down sindromom. 

Datum 21. mart simbolizira tri reprodukcije 21. hromosoma što je glavno genetsko obilježje osoba s Down sindromom. Usvajanjem ove odluke UN iskazuje svoju podršku zaštiti prava osoba s Down sindromom u cijelom svijetu, a posebno u zemljama u razvoju.

Osobe s Down sindromom su još uvijek diskriminirane i suočene s predrasudama kad je riječ o obrazovanju i samostalnom životu te su često prisiljene živjeti u institucijama u neadekvatnim uvjetima.

Inkluzija kao jedan od najvažnijih segmenata 

Situacija se iz godine u godinu popravlja, rekla je za Radiosarajevo.ba Maida Agić, volonterka u Udruženju "Život sa Down sindromom" i majka jedanaestogodišnje djevojčice koja ima Down sindrom. 

"Inkluzija puno pomaže, jer roditelji mogu djecu upisati u redovne vrtiće i škole. To pomaže društvu da upozna djecu i da vidi koje su njihove mogućnosti, a mogućnosti su neograničene. Postoje područja koja treba ispitivati i postoje otpori da se djece uključe u redovno obrazovanja, a u Bosni i Hercegovini niti jedna osoba sa Down sindromom nije zaposlena", rekla je Agić. 

Agić dodaje da je u redovnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo oko 30 djece, a 20 djece u vrtićima. Prije 10 godina je samo jedno dijete bilo u redovnoj školi. Kanton Sarajevo je posebno napredovao u posljednje vrijeme po pitanju inkluzivnog obrazovanja. 

"Možemo reći da je obrazovanje jedan od najvažnijih segmenata za napredovanje i pripremu djeteta za dalji život. Rana intervencija je period života djeteta od rođenja do trenutka kada dijete treba krenuti u školu. Rana intervencija u našem sistemu izostaje i sve je ostavljeno porodici. Koliko se roditelj snađe i uveže sa nevladinim sektorom od toga zavisi budućnost djeteta. Školovanje je za dijete izuzetno važno. Ukoliko dijete stavite među vršnjake, iz djeteta možete izvući potencijal. Druga djeca upoznaju djecu koja spoznaju različitosti i postaju tolerantniji", naglasila je Agić. 

Važnost vršnjačke podrške

Vršnjačka podrška je izuzetno važna u inkluzivnim razredima. Svaki nastavnik treba organizirati razred na način da su djeca tolerantna prema drugu ili drugarici koji ima određene poteškoće i pomagati mu. 

"Djeca su bez predrasuda i kada ih izložite različitostima, to je dobro za razvijanje tolerancije. Na početku će im biti neobično ponašanje nekog djeteta, ali kad u razredu postoji ta vršnjačka podrška, onda taj razred funkcioniše kako treba. Često se u zapadnim zemljama iznosi podatak da je vršnjačko nasilje svedeno na minimum ili ga nikako nema u razredima u kojima je postignuta podrška svih", navela je Agić. 

Ona je majka male Eme, jedanaestogodišnje djevojčice s Down sindromom. Za Radiosarajevo.ba je ispričala svoju priču. 

"Vrlo brzo nakon poroda nam je saopćeno da se sumnja da je dijete rođeno sa Down sindromom. S obzirom na to da nam je bilo prvo dijete, mi smo proslavili njen dolazak kući i time pokazali da apsolutno prihvatamo njeno stanje. Nakon toga smo pristupili traženju pomoći. Logopedi su nas učili kako da radimo sa djetetom. Sistem nije bio taj koji nas je vodio, nego smo sve sami tražili. 

Emina škola, Treća osnovna škola na Ilidži je širom otvorila vrata i svi su spremni da rade s nama. Njena učiteljica je napravila nevjerovatnu atmosferu u razredu i njeni drugovi i drugarice su uz učiteljicu i njeni najbolji terapeuti. Za sve je zaslužna atmosfera u školi. Mi, kao roditelji joj želimo da ima društvo, da ima prijatelje, da se bavi raznim stvarima i na kraju da radi", želje su majke male Eme. 

Napomenula je da ono što mi možemo, kao društvo napraviti za osobe koje imaju neke poteškoće je da promijenimo naše razmišljanje i da uvijek posmatramo šta ta osoba može, a ne šta ta osoba ne može. 

Nadamo se da će statistike pokazati rezultate inkluzije, te da ćemo sljedeće godine 21. marta govoriti o potpuno drugim brojevima djece s Down sindromom u vrtićima i školama, ali i da ćemo imati zaposlene osobe.