Štraus: Vijećnica je čudesna građevina na koju građani trebaju biti ponosni

''Dobili smo novu, ljepšu Vijećnicu, rekao bih da je to 'sreća u nesreći', ali je paljenje Vijećnice bilo takav zločin da je nemoguće tako posmatrati'', kaže Ivan Štraus, čuveni sarajevski arhitekta za bh. novinsku agenciju Patria (NAP). Štraus, 86-godišnjak, dočekao je da Vijećnica, simbol Sarajeva bude obnovljena. Unutrašnjost ovog veleljepnog zdanja ovih je dana predstavljena i javnosti.

Jedan od najpoznatijih i najnagrađivanijih sarajevskih arhitekata, koji je glavnom gradu BiH podario zgradu „Elektroprivrede BiH“, hotel „Holiday Inn“, poslovni centar UNITIC, ali i mnoge druge vrijedne objekte, u razgovoru za Patriu, kaže da je njegov prvi susret sa arhitekturom Sarajeva upravo bila zgrada Vijećnice.

Unutrašnjost Vijećnice ručno oslikana

Zbog toga je i njenu obnovu prošle godine, koju je finansirala Evropska unija doživio veoma lično. Zgrada otvorena za vrijeme Austro-ugarske monarhije u BiH 1896. godine, prvobitno je korištena kao gradska Vijećnica.

Prije agresije na BiH u nju je bila smještena Univerzitetska bibilioteka. Hicima zapaljive municije i granata u noći sa 25. na 26. avgust 1992. godine Vijećnica je zapaljena, a njena unutrašnjost potpuno je uništena.

Spaljeno je više od dva miliona knjiga, dokumenata i arhivske građe. Nadljudskim naporima vatrogasaca, spašena je vanjska konstrukcija objekta što je i omogućilo kasniju obnovu.  

''Kada sam prešao iz Zagreba u Sarajevo 50-ih godina zbog studija arhitekture, prvo pitanje koje sam dobio od jednog asistenta bilo je da kažem šta mislim „o sarajevskoj rugobi“. Ja sam pitao na koju rugobu misli, jer ih u Sarajevu ima podosta, a on je rekao da misli na Vijećnicu'', prisjeća se Štraus.

Krovna konstrukcija Vijećnice 

Kaže kako, nadobudnom asistentu nije mogao dati odgovor odmah, jer Vijećnicu nikada ranije nije imao priliku vidjeti. Već sutradan obišao je ovu veleljepnu zgradu.

''Kada smo se ponovo sreli na predavnjima, pitao sam ga  kakvu zgradu može arhitekta napraviti na malom trokutastom terenu. Rekao mi je „samo trokutastu zgradu“. Onda sam se ja nasmijao i pitao ga gdje je onda pogriješio arhitekta koji je gradio Vijećnicu, pa mu on toliko zamjera. Rekao sam mu: „Dali ste čovjeku nekakav trokutić između tri ulice na kraju grada i očekivali ste čudo. A, on je zaista i napravio prelijep objekt'', prisjeća se Štraus za NAP.

Za njega je Vijećnica i sada simbol Sarajeva na kojeg građani ovog grada tebaju biti ponosni, i ni u jednom trenutku ne smiju dozvoliti da ona propada.

''Vijećnica je čudesna. Naročito nakon obnove. Ali, zgrada se mora održavati, baš kao što se mora održavati i vrt, voćnjak ili vikendica'', kaže Štraus.

Jedini originalni dio poda Vijećnice, element koji će ukazivati na njenu starost i prošlost

Objašnjava nam kako po istom principu cijeni i rahmetli Adila Zulfikarpašića, koji je Sarajevu ostavio Bošnjački kulturni centar.

''Ne, on nije ostavio tržni centar, već kulturni centar. I čudi da su Adila više puta ispitivali odakle mu pare za centar, a ove koji grade tržne centre, njih niko ne pita odakle im pare'', dodaje.

Štraus nije pretjerano zadovoljan novom arhitekturom Sarajeva. Neke od novoizgrađenih zgrada, iako su u njih utrošeni milioni maraka, za njega predstavljaju samo lošu kopiju nekih svjetskih građevina.

Iako u devetoj deceniji života, ovog umjetnika među arhitektima zdravlje služi dobro, a na radnom stolu dnevnog boravka stana u sarajevskoj ulici Čekaluša još uvijek su razbacani papiri. Ne želi otkriti šta crta, ali kaže da će Sarajevu podariti još jedan lijep i funkcionalan objekt.