Sarajevska ulica Ferhadija: Mjesto gdje se spajaju Istok i Zapad

Ferhadija je jedna od najpoznatijih ulica Sarajeva i prostor koji možda najbolje oslikava duh grada. Smještena u srcu starog jezgra, povezuje Baščaršiju sa centralnim dijelovima Sarajeva.

Tokom stoljeća, mijenjala je svoja imena, ali je uvijek ostajala žila kucavica grada, srce Sarajeva. U osmanskom periodu nosila je naziv Ferhadija, po Ferhad-paši Sokoloviću koji je dao sagraditi džamiju Ferhadiju. Dolaskom Austro-Ugarske postaje Franz Josef Straße, u znak cara Franje Josipa. Nakon Prvog svjetskog rata zvala se Ulica Vladimira Lenina, a kasnije, u socijalističkoj Jugoslaviji, dobila je ime Vase Miskina. Nakon agresije na BiH i opsade grada vraćen joj je stari naziv Ferhadija.

Četiri bogomolje na nekoliko minuta hoda

Ono što Ferhadiju čini jedinstvenom u Evropi jeste činjenica da se na potezu od svega nekoliko stotina metara nalaze bogomolje četiri različite religije. Begova džamija, podignuta u 16. stoljeću, jedno je od najznačajnijih djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Samo nekoliko minuta dalje nalazi se Katedrala Srca Isusova, najveća katolička crkva u zemlji, sagrađena krajem 19. stoljeća. Stara sinagoga, u kojoj je danas smješten Muzej Jevreja BiH, svjedoči o dugoj i bogatoj tradiciji sarajevskih sefarda. U blizini je i Saborna pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice, podignuta sredinom 19. stoljeća, koja važi za jednu od najvećih pravoslavnih crkava na Balkanu.

Trending

Izbjegnuta nesreća u Brazilu: Buknuo požar na aerodromu, putnici hitno evakuisani

Prošetati Ferhadijom i njenim okolnim ulicama znači proći kroz prostor zbog kojeg uvijek prelijepo Sarajevo nosi naziv "Jerusalem Evrope".

Ulica života i susreta

Ferhadija nije samo historijski podsjetnik, nego i živi mozaik grada. U njoj se svakodnevno ukrštaju stotine priča, od turista koji s mapama u rukama otkrivaju Sarajevo, do lokalaca koji ovdje ispijaju prvu jutarnju kafu. Ljeti je ispunjena uličnim sviračima i žamorom različitih jezika, dok zimi svjetlucaju novogodišnje dekoracije i miris kuhanog vina.

U njenom središtu nalazi se prepoznatljiva tačka na pločniku s natpisom "Sarajevo Meeting of Cultures". Ona simbolično razdvaja istok i zapad, ali još više pokazuje ono što Sarajevo uistinu jeste - spoj različitosti To je jedno od najfotografisanijih mjesta u gradu, gdje se posjetioci zaustavljaju da naprave selfie i podsjete sebe da su upravo na granici između Istoka i Zapada.

Mozaik arhitekture

Ferhadija nije samo šetnica, ona je i galerija arhitekture na otvorenom. Svaka zgrada priča priču o periodu kroz koji je Sarajevo prolazilo. Austrougarski period ostavio je najprepoznatljiviji trag, fasade s dekorativnim ornamentima, široki prozori i krovovi koji podsjećaju na Beč i Budimpeštu. Upravo u ovom vremenu djelovali su čuveni arhitekti poput Josipa Vancaša i Karla Paržika, koji su oblikovali niz javnih i stambenih objekata u širem centru Sarajeva.

Uz monumentalne građevine, u Ferhadiji su očuvane i skromnije prizemnice iz osmanskog perioda. Taj kontrast između orijentalne skromnosti i austrougarske reprezentativnosti daje ulici posebnu originalnost.

Među prepoznatljivim simbolima ulice nalazi se i Vječna vatra, spomenik palim borcima i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata. Ovaj spomenik podsjeća prolaznike na teške trenutke kroz koje je grad prošao, ali i na otpornost Sarajeva koje je uvijek pronalazilo snagu da nastavi dalje, još veće i ljepše.

Arhitektura Ferhadije nije zamrznuta u prošlosti, ona se i dalje mijenja. U istim zgradama u kojima su se nekada otvarale prve evropske radnje u BiH danas posluju moderne prodavnice, galerije i kafići. Na fasadama se prepliću stari štukovi i novi natpisi, podsjećajući da je Sarajevo grad koji svoje nasljeđe ne briše, nego ga uklapa u savremeni život.

Tragovi rata: Masakr u Ferhadiji

Ipak, Ferhadija nosi i teške uspomene. Tokom opsade Sarajeva devedesetih, u ulici su se dogodili zvjerski napadi na civilno stanovništvo. Masakr u Ferhadiji (u ulici Vase Miskina) postao je simbol brutalnosti opsade, kada su civili gađani dok su prolazili ulicom ili čekali u redu za hljeb. Mnogi od tih mjesta danas su obilježeni spomen-pločama ili dokumentirani u muzejima i arhivima, podsjećajući prolaznike da je mir u Sarajevu postignut velikom cijenom. 

Ferhadija je, dakle, mozaik Sarajeva ne samo zbog ljudi i religija, nego i zbog arhitekture i historije. Ona je ogledalo grada koji je preživio carstva, ratove i promjene, ali je uvijek iznova pronalazio način da zadrži svoj nepokolebljivi duh i bosansku snagu.