Sanja Bianculli: 'Uklanjanje pasa s ulica neće riješiti sav problem'

Veliki broj napuštenih pasa na ulicama Sarajeva tema je o kojoj se u posljednje vrijeme piše više nego ikad prije: što zbog sporadičnih slučajeva napada i ugriza pasa, što zbog želje vlasti da prikriju svoj nerad i prikažu problem pasa na ulicama kao najveći problem koji imamo. Broj nedoumica u javnosti također je veliki: mnogi građani ne znaju ko je kriv za ovaj problem, kako se on može riješiti, niti kome se mogu obratiti za informaciju i pomoć.

O temi napuštenih pasa na ulicama razgovaramo sa Sanjom Bianculli iz Dogs Trusta, fondacije koja uz pomoć dobrovoljnih priloga građana Velike Britanije pokušava doprinijeti rješavanju problema napuštanja pasa i smanjenju broja pasa na ulicama.

Na početku razgovora, pitamo našu sagovornicu da pojasni šta će se dešavati s napuštenim psima u narednom periodu, nakon što je Vlada Kantona Sarajevo najavila sklanjanje agresivnih pasa s ulica.

"Moguće je da je do određenih nedoumica u javnosti došlo zbog korištenja neadekvatnih termina, kao što je kafilerija za nešto što je po ponuđenom opisu zadataka - uklanjanje samo agresivnih, bolesnih i zaraženih pasa - zapravo higijenski servis. Da pojasnimo: bilo koja institucija koja će biti aktivirana ili reaktivirana će morati djelovati u okviru sada važećeg Zakona. Koliko je Fondaciji poznato u ovom trenutku, a nakon javnog sastanka s ministarstvima od 15. septembra, Vlada Kantona Sarajevo radi na uspostavi higijenskog servisa za Kanton, što zapravo predstavlja početak provođenja Zakona. Sam sadržaj odluke Vlade upućuje na formiranje higijenskog servisa u skladu sa Zakonom iz 2009. godine, dok šinteraj nije nigdje spomenut. Veterinarska inspekcija Kantona Sarajevo je zaista donijela rješenje kojim se nalaže KJKP Rad da svoj rad usklade s propisima Zakona, što bi se efektivno sada i moglo desiti. Ista inspekcija je uključena u čitav taj proces, što garantuje da je sve u skladu sa Zakonom", objašnjava Bianculli.

'Šinteraja ne može biti jer je protivan Zakonu'

Naša sagovornica kaže da bi saradnja Dogs Trusta s lokalnim vlastima, koje su i jedine zadužene da provode zakon još od 2009. godine, mogla biti bolja. "Saradnja s vlastima može biti daleko bolja, ali je za to potrebno da se iste snažnije uključe u provođenje Zakona."

Neodgovorni vlasnici - uzrok problema pasa na ulicama

"Dosljedno provođenje svih mjera koje Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja predviđa jedini je način da se sistemski i trajno riješi problem pasa na ulicama bh. gradova", dodaje Bianculli.

Informativna kampanja Dogs Trusta

"Dogs Trust vjeruje da se do efikasnog, održivog, troškovno prihvatljivog i humanog rješenja problema pasa lutalica može doći jedino kroz dosljednu i potpunu provedbu svih mjera iz Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Dakle, to ne podrazumijeva samo mjeru uklanjanja agresivnih, bolesnih i zaraženih pasa s ulica, koja jeste propisana Zakonom, već kombinaciju svih mjera, uključujući uspostavu i adresiranje korijena problema - a to je neodgovorno vlasništvo. U tom smislu, od ključne je važnosti imati jedinstveni registar pasa, kao i propisane mjere sankcioniranja neodgovornog vlasništva. Dogs Trust je podatke o svim psima koji su obrađeni kroz naše akcije pohranio u bazu podataka koja je spremna da bude ustupljena vlastima koji na njoj mogu zasnovati jedinstveni registar pasa. U ovom smislu, Dogs Trust je stvorio dobar temelj za ključnu alatku u rješavanju održivog rješenja problema pasa lutalica."

Vlasti su jedine obavezne riješiti ovaj problem

Jedna od zabluda koja se u javnosti često može čuti jeste da za slučaj ugriza psa treba kriviti (ili tužiti) Dogs Trust, premda se krivica krije na potpuno drugoj strani.

Pročitajte Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH

"Kao dobrotvorna organizacija, Dogs Trust nije obavezan niti dužan da rješava problem pasa na ulicama u BiH, ali želi i radi ono što može da pomogne vlastima, koje jedine jesu obavezne i dužne, da napokon implementiraju Zakon u cijelosti kako bi se ovaj dugotrajni problem riješio. Dogs Trust od početka svog angažmana u BiH naglašava da je primarna namjera Fondacije da osigura podršku vlastima da provedu Zakon, a smatramo da određeni nesporazumi proizilaze iz činjenice da je problem eskalirao jer vlasti nisu preuzele ni odgovornost niti inicijativu, niti su do sada prepoznale potrebu da se ovaj problem riješi sistemski i održivo. Vjerovatno da prikriju svoj nerad, pojedinci iz vlasti su počeli javno optuživali Fondaciju za problem koji traje mnogo prije dolaske Dogs Trusta u BiH, koji je zapravo i došao da tim istim vlastima ponudi pomoć", podsjeća Sanja Bianculli.

Da se zakon provodio, pasa ne bi bilo na ulicama

"Dio javnosti koji pogrešno gnjev usmjerava prema Dogs Trustu, umjesto prema onima koji Zakon nisu provodili, a koji su jedini bili i ostali odgovorni za to, vjerovatno ne razumije ulogu dobrotvornih organizacija, što Dogs Trust jeste. Dogs Trust nije državna institucija niti je obavezan ili odgovoran za rješenje bilo kojeg problema u državi, nego je tu jer želi da dobrovoljno pruži podršku i pomoć koja je očito potrebna, te je od samog početka ulagao velike napore da tu podršku osigura onima koji jedini mogu pronaći sistemsko i održivo rješenje."

Sterilizacije neophodne, ali ne i dovoljne

A da je Dogs Trust iz dobre volje pomogao rješavanju problema pasa na ulicama Sarajeva, najbolje svjedoče brojke: u velikim akcijama sterilizacija vlasničkih i uličnih pasa sterilisano je više od pet hiljada pasa, što je spriječilo dalje razmnožavanje i rađanje hiljada životinja. Ipak, napominje Bianculli, same sterilizacije nisu dovoljne da problem bude riješen.

Velika Dogs Trustova jesenja akcija masovnih sterilizacija 

"Sterilizacija, koju Zakon propisuje, najefikasnija je, najjeftinija i najhumanija metoda upravljanja populacijom pasa i važna je jer zaustavljanjem razmnožavanja pasa sprječava dalje širenje postojeće populacije uličnih pasa, čineći je također i manjim sigurnosnim i zdravstvenim rizikom za zajednicu. Sterilizacija, ali u kombinaciji s drugim mjerama iz Zakona, sigurno vodi ulicama bez lutalica! Dakle, sterilizacija pasa je neophodna, pogotovo u zemljama u kojima je problem ovako eskalirao, ali ne i dovoljna za rješenje do kojeg se može doći samo istovremenom primjenom svih mjera iz Zakona, a to mogu jedino vlasti. U četiri godine, samo jedna ženka i njeno potomstvo dovedu skoro 20.000 novih pasa na svijet, pa nije teško zamisliti koliko bi više lutalica bilo na ulicama, a time i napada na ljude, da sterilizaciju ne provodi niko. Obrada psa koja se radi uz sterilizaciju značajno smanjuje i rizik od bjesnila i zoonoza. Sterilizacija vlasničkih pasa je posebno važna jer neodgovorni vlasnici i generišu problem".

Zakon provodiv drugdje, pa i u BiH

U dijelu javnosti prevladava mišljenje da je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je na snazi već pet godina, loš i da ga treba mijenjati, međutim, zemlje poput Hrvatske i Slovenije najbolji su primjer da je zakon takav kakav jeste apsolutno provodiv, ali da je, kao i inače, problem u volji vladajućih.

"Zakon u BiH je napredan i u skladu s EU standardima. Sve zemlje u regionu, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, gdje je najuspješnije proveden, imaju zakon sličan našem, ali njegova uspješnost nije uslovljena samo sadržajem zakona, već i cijelim kontekstom. Za efikasnu primjenu ovakvog zakona najvažnija je spremnost odgovornih vlasti da zakon uvežu u sistemsko rješenje i da ulože ne samo u intervenciju (što predstavlja uklanjanje simptoma problema), već i na mjere prevencije (djelovanje na sam korijen i uzrok problema). Zemlje u regionu čije su vlasti Zakon primijenile kroz uspostavu sistemskog rješenja koja se osim neophodne intervencije, fokusiraju na prevenciju, imale su najviše uspjeha u ovome. Ključ uspjeha primjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH jeste sistemska uvezanost svih mjera propisanih u zakonu, što, osim intervencija koje su sada neophodne uslijed eskaliranog problema (provođenje metode „uhvati-steriliši-vrati“, te uklanjanje agresivnih, bolesnih i zaraženih pasa) uključuje alate i sredstva za održivo upravljanje populacijom pasa (uspostava higijenskog servisa, obavezno mikročipovanje vlasničkih pasa, uspostava jedinstvenog registra pasa, provođenje mjera sankcioniranja neodgovornog vlasništva i neprimjerenog ophođenja prema životinjama, promoviranje udomljavanja, podizanje kapaciteta na svim nivoima uključenim u sistem upravljanja populacijom pasa, edukacija u školama, i kontinuirano informisanje, transparentnost i podizanje svijesti građana", objašnjava Bianculli.

Edukacija u školi

O važnosti edukacije i podizanja svijesti

Dio djelovanja Dogs Trusta u BiH čine i edukativne radionice u školama, na kojima djeca uče kako da se ophode prema psima. Naša sagovornica smatra da je vrlo važno da se svijest kod djece, kao i kod odraslih, o ponašanju prema psima i o odgovornosti prema ljubimcima poveća.

Dogs Trust kroz svoje djelovanje u prvom redu promoviše odgovorno vlasništvo, što uključuje sterilizaciju psa, kao i čišćenje za svojim ljubimcem na javnim površinama.

"Korijen čitavog problema zapravo i jesu nesterilisani vlasnički psi, koje su neodgovorni vlasnici nekažnjeno ostavljali na ulicama, gdje su se namnožili do sadašnjeg broja jer vlast ne sankcioniše takvo ponašanje. Najbolje doba za postavljanje dobre osnove u odgovornosti je djetinjstvo, te su edukacije u školama zbog toga i organizovane. Djeca koja od početka izgrade svijest o odgovornosti izrastaju u građane koji neće napuštati pse ili se prema njima odnositi neodgovorno, te se na taj način direktno utječe na korijen problema i na održivost rješenja. Osim toga, edukativne radionice stavljaju akcent i na sigurnost u blizini pasa i, mada ne mogu spriječiti moguće posljedice problema koji je eskalirao, mogu značajno smanjiti rizik koji postoji s neodgovarajućim ophođenjem prema psima ili u okolini pasa, bilo da se radi o vlasničkim ili psima lutalicama."