Bura zbog Kodeksa o ponašanju i oblačenju: Šta će biti zabranjeno, a šta ne

Univerzitet u Sarajevu prvi put će dobiti Kodeks ponašanja i odijevanja, a njegov Nacrt već je izazvao određene reakcije.

Inače, sarajevski Univerzitet uvjetovan je na donošenje kodeksa članom 88. Zakona o visokom obrazovanju, a njegov Nacrt trenutno je jedna od tačaka javne rasprave univerzitetskog Senata, dok se njegov konačan tekst i stupanje na snagu očekuje krajem jula.

O temi koja je uzburkala javnost razgovarali smo s Maidom Čohodar-Husić, prorektoricom za kvalitet Univerziteta u Sarajevu, koja ističe da još uvijek nije kasno, te poziva akademsko i neakademsko osoblje da izrazi svoje sugestije o ovom pitanju.

„Ovo nije konačan tekst, nego je u formi javne rasprave i svi profesori, studenti i svo akademsko i neakademsko osoblje pozvani su da doprinesu dobijanju optimalne forme. Time bi se omogućila atmosfera u kojoj bi Univerzitet u Sarajevu ispoštovao ono što je, neformalno, poštivao od svog početka, a to je međusobno uvažavanje, tolerancija, potpuno vrijednovanje ljudskih prava, te zagarantovane akadamske slobode.

Cilj je da sve ono što je uvrijedljio bude sklonjeno. Ne da budemo restriktivni, nego da stvorimo, odnosno da nastavimo kreirati radni ambijent u kojem neće biti nikakvih zabrana i u kojem će svi biti uvažavani. Ukoliko se u Nacrtu nalazi nešto što se nije trebalo naći ono će sigurno biti uklonjeno kroz javnu raspravu,“ govori Čohodar-Husić za Radiosarajevo.ba.

Među onima koji su javno reagirali na tekst Nacrta je profesor Vedad Smailagić koji smatra da u nekim dijelovima kodeks zalazi u lične slobode pojedinaca, te između ostalog, ističe:

„Ovaj potez formuliran kroz 16 članova na šest stranica sadrži mnoge propise kojima se nastoje spriječiti stvari za koje bi većina građana rekla da im i nije mjesto na univerzitetu. Prijedlog glasi da se na Univerzitetu nosi poslovna-ležerna odjeća, a zabranjeno bi bilo nositi odjeću koja otkriva stomak, leđa ili duboki dekolte, odjeću na bretele, prozirnu, tijesnu i namjerno rasparanu odjeća, mini suknju, bermude, šorc i trenerku, papuče, natikače i cipele izrazito visokih peta, šminku, nakit, tetovažu i piercing te odjeću s porukama koje vrijeđaju osjećanja drugih.

Međutim, osnovni princip modernih evropskih liberalnih demokratija glasi: „Ne možemo zabraniti sve što nam se ne sviđa“. Univerzitet u Sarajevu je evropski univerzitet i kao takav bi trebao baštiniti ili nastojati usvojiti evropske vrijednosti koje se ogledaju u uvjerenju da je sloboda pojedinca koja ne ugrožava nikoga temeljna vrijednost jednoga društva.

Ne vidim u tetovaži ili piercingu bilo kakav negativan utjecaj na moral, etiku niti rezultat manjeg profesionalnog odnosa, ali u njihovoj zabrani vidim pokušaje unificiranja društva u zamišljene i nasljeđene etičke obrasce kojima se suština ogleda u formi. Ovaj konzervativizam u razumijevanju morala u modernom evropskom društvu, a Bosna i Hercegovina ulaže veliku energiju da postane dio baš toga društva, više nema svoju opravdanost i guši pravo na samooprejeljenje pojedinca čime sputava kreativnost, spremnost i želju mladih da za ovo društvo djeluju na način kako to oni znaju i mogu.“

Prorektorica Čohodar – Husić, također, komentirala je dijelove teksta Nacrta koji se odnose na na piercing i tetovaže.

„Navedeno je da piercing i tetovaža ne mogu biti upadljivi i to jeste rasteziv pojam. Pretpostavljam da će biti sugestija da se to skloni, ali ne mogu prejudicirati odluku. Dakle, na potezu je cijela akademska i neakademska zajednica, mišljenja su itekako poželjna.  Na prošloj sjednici Senata prednacrt je dobio formu Nacrta i on je u javnoj raspravi dvadeset dana, nakon toga će se radni tim očitovati o pristiglim sugestijama i, pretpostavljam, uvažiti izmjene koje su konstruktivne i na slijedećoj sjednici Senata bit će dostavljen u formi prijedloga, a ta forma prijedloga će ponovo po raspravi na Senatu biti usvojena i tek onda postaje obavezujuća,“ zaključila je Čohodar – Husić.