Muzur o obnovi Stare željezničke stanice na Ilidži: Mjesto susreta i kolektivnog sjećanja generacija

Nakon što je Općina Ilidža otkupila sve potrebne nekretnine, počinje važna faza projekta rekonstrukcije i revitalizacije Stare željezničke stanice - nacionalnog spomenika i jednog od simbola ovog sarajevskog naselja.

Načelnik općine Ilidža Nermin Muzur potvrdio je za portal Radiosarajevo.ba da se projekt realizira planski i u skladu sa svim zakonskim procedurama.

"Ništa tu nije skriveno. Još 2021. godine krenuli smo s procedurom, a ona je vrlo složena jer se radi o nacionalnom spomeniku", rekao je Muzur i dodao:

Trending

Od Slobe i Tuđmana do Dodika i Maxa: Bauk "zelene transverzale" ponovo kruži svijetom

"Prvo smo dobili saglasnost od Željeznica Federacije BiH za upravljanje objektom, zatim smo otkupili četiri ili pet stambenih jedinica i jedan poslovni prostor koji su bili sastavni dio stanice. Sada je sve to u vlasništvu Općine Ilidža."

Prema njegovim riječima, nakon otkupa uslijedile su konsultacije sa svim nadležnim institucijama, uključujući i Federalno ministarstvo kulture i sporta, te Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

30.07.24. 10:32

Općina Ilidža napravila posljednji veliki korak ka obnovi Stare željezničke stanice

"Uradili smo provjeru trenutnog stanja objekta, dobili projektni zadatak, izvršili mjerenja i pribavili potrebne podatke. Osigurali smo sredstva u budžetu i trenutno smo u fazi projektovanja idejnog, glavnog i izvedbenog projekta", pojasnio je Muzur.

Vrijednost radova

Očekuje da će, po završetku projektne dokumentacije i dobijanju saglasnosti, radovi na terenu moći početi tokom druge polovine 2026. godine.

"Tek nakon izrade projekta znat ćemo preciznu vrijednost radova, jer će tada biti poznati svi tehnički detalji", kazao je.

Govoreći o simbolici Stare željezničke stanice, Muzur je istakao da se radi o "jednom od najprepoznatljivijih i najemotivnijih mjesta za građane Ilidže".

"Mislim da to jedna od najboljih i najljepših priča kada je u pitanju Ilidža i prethodni period. Od priče Franca Ferdinanda i mnogih drugih. To je mjesto susreta, dolazaka i odlazaka, dio kolektivnog sjećanja generacija. Želimo da je obnovimo u duhu starog izgleda, ali uz funkcionalnost koja će odgovarati savremenim potrebama", rekao je.

Na pitanje o budućoj namjeni zgrade, Muzur je naglasio da je još prerano govoriti o detaljima, ali da je cilj da objekat bude kulturno i reprezentativno mjesto, a ne komercijalni prostor.

"Najmanji nam je cilj da to postane neki ugostiteljski objekat ili slično. Naš je cilj da stanica postane svečana sala, nešto kao što imamo u Vijećnici, da to bude najsvečaniji salon, mjesto za manifestacije, kulturne događaje i prijeme značajnih gostiju. Naravno, nastojat ćemo da bude i samoodrživa kroz organizaciju određenih događaja", dodao je.

Muzur je svjestan reakcija građana, koji su oduševljeni projektom.

"Stanovnici Ilidže su vrlo emotivno vezani za staru stanicu. Poseban sentiment. To je projekat koji ima poseban značaj, baš kao i Stojčevac ili neki drugi simboli naše općine", rekao je.

Osim same rekonstrukcije, planirana je i izgradnja kružnog toka ispred stanice, koji će, prema Muzurovim riječima, doprinijeti sigurnijem i ljepšem ulazu u Ilidžu.

"Time ćemo 'usporiti' saobraćaj i dodatno istaknuti vizuelni identitet stanice. Cijeli taj prostor dobit će potpuno novi izgled", zaključio je načelnik.

Stara željeznička stanica na Ilidži izgrađena je 1892. godine, u doba austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini. U istom razdoblju uspostavljena je lokalna pruga Ilidža-Banja Ilidža duga otprilike 1,3 kilometara koja je bila povezana sa glavnom trasom Sarajevo-Metković. 

"Alpska arhitektura"

Češki arhitekt Franz Blažek, koji je radio na Građevinskom odjeljenju Zemaljske vlade u Sarajevu, radio je na zgradi Stare željezničke stanice.

Stanica predstavlja jedan od prvih objekata željezničke infrastrukture na području Ilidže, i jedini takav objekat željezničkog saobraćaja u tom naselju iz tog perioda. Arhitektonski je izvedena u stilu koji se često naziva "alpska arhitektura", a koji karakterišu visoki, strmi krovovi, raskošne drvene strehe i dekorativna upotreba drveta u konstrukciji i ornamentici.

23.03.22. 20:52

Nermin Muzur objavio fotografije: Stojčevac noću, da se više nikad ne ugasi

Na taj način, stanica nije samo bila prometno čvorište, već i arhitektonsko-kulturni simbol vremena: svjedok razvoja Ilidže i okolnog područja krajem 19. stoljeća. Brojni gosti su sa Ilidže polazili vozom, ili su tu stizali, a naselje je tada živjelo kroz prizmu željezničkog saobraćaja. Stanica je bila "ulazna kapija" Ilidže iz pravca Sarajeva, mjesto koje je za mnoge bilo simbol odlaska ili povratka kući.

Njeni zidovi čuvaju uspomene generacija, zvuk vozova, miris kolosijeka, susrete na peronu i zonu nostalgije koja, iako vrijeme prolazi, ostaje u pričama starijih i mladim koji traže poveznicu s prošlošću.