Istražili smo: Gdje se odlaže medicinski otpad?

Kanton Sarajevo se opredijelio da infektivni medicinski otpad, kao i oštre predmete, obrađuje sterilizacijom u uređajima Sintion s mikrovalovima, nakon čega se vrši drobljenje kako bi otpad učinio neprepoznatljivim i spriječila zloupotreba.

"Nakon provedene sterilizacije otpad je neopasan i odlaže se na deponiju Smiljevići s komunalnim otpadom. Ovi uređaji smješteni su u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu i Općoj bolnici 'Prim. dr. Abdulah Nakaš'", kazala je na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba  pomoćnica ministra za zaštitu okoliša Zijada Krvavac.

„Uređaji u Općoj bolnici na raspolaganju su i ostalim proizvođačima medicinskog otpada, dok jedan broj zdravstvenih ustanova koristi usluge operatora iz drugih kantona. Patološki otpad iz zdravstvenih ustanova zbrinjava se zakopavanjem na grobljima, dok se hemijski i farmaceutski otpad izvozi na tretman izvan granica BiH“, govori naša sugovornica, naglašavajući da se medicinski otpad iz domaćinstava odnosi uglavnom na lijekove s isteklim rokom trajanja, te da trenutno ne postoji organizirano skupljanje ove vrste otpada.

Na pitanje gdje se odlaže takav otpad, odgovara:

„Infektivni otpad se u zdravstvenim ustanovama, koji imaju ugovor s Općom bolnicom, odlaže u specijalne Sintion kese koje zdravstvene ustanove vlastitim prijevoznim sredstvima transportiraju u Opću bolnicu na tretman“.

S obzirom na to da Opća bolnica nema uslugu transporta otpada, a zdravstvene ustanove ne posjeduju prijevozna sredstva koja bi zadovoljila uvjete  za transport opasnog otpada, sve veći broj zdravstvenih ustanova se odlučuje da infektivni otpad zbrinjava putem drugih operatora koji nude ovu uslugu.

„Ostale vrste opasnog medicinskog otpada ovlašteni operatori preuzimaju u samoj zdravstvenoj ustanovi. Opasni medicinski otpad iz domaćinstva se odlaže u kontejnere za komunalni otpad“, istaknula je Krvavac.

Kada se radi o opasnom medicinskom otpadu iz domaćinstva, koji čine uglavnom lijekovi s isteklim rokom trajanja, trenutno ne postoji organizirano odvojeno skupljanje ove vrste otpada koji se odlaže u kontejnere za komunalni otpad.

„Napominjemo da je upravljanje komunalnim otpadom regulirano Zakonom o komunalnoj čistoći. Međutim, ovu mjeru bit će moguće provesti tek kad se steknu preduvjeti za odvojeno skupljanje opasnog otpada iz domaćinstva u reciklažnim dvorištima ili na drugi način“, kazala je za portal Radiosarajevo.ba

Na pitanje da li postoje sankcije u slučaju odlaganja otpada bez mjera zaštite i kolike su kazne? Ko to kontrolira? Kako to sve zakon tretira, te koji zakon, Zijada kaže:

„Postupanje sa svim vrstama otpada propisano je zakonom (Sn FBiH br. 33/03 i 72/09). O upravljanju otpadom za prekršaje po ovom zakonu kazne su od 1.000 do 10.000 KM a odlaganje toksičnog ili zaraznog otpada bez odobrenja ukoliko se izazove opasnost po život i zdravlje ljudi ili zagađenje zraka, vode ili zemlje, ili rizik za biljni i životinjski svijet je krivično djelo, kažnjivo kaznom zatvora od jedne do pet godina“.

Nadzor vrši inspekcija zaštite okoliša. Postupanje s opasnim medicinskim otpadom iz zdravstvenih ustanova propisano je Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom.

„Nadzor za provođenjem odredaba ovog Pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja. Ovaj pravilnik se ne odnosi na otpad iz domaćinstava. U Uputstvu o vrstama i načinu postupanja s medicinskim otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite postojala je obaveza apoteka da preuzimaju stare lijekove. Planom upravljanja otpadom KS-a za period 2015-2020", navodi Krvavac, ističući kako je predviđen sistem organizacije na način da se "posude" za skupljanje lijekova s isteklim rokom trajanja postavljaju u apotekama na vidljivo označeno mjesto i dostupno za odlaganje, te da se na vidnom mjestu istakne obavještenje.

„Na taj način će se u apoteci sakupljati lijekovi s isteklim rokom trajanja i građani za vraćanje neupotrebljivih lijekova neće plaćati naknade“, kazala je Zijada Krvavac.