Inspektorica Joka Hlubna: 'Vlasnici pasa su najveći problem'

Na području Kantona Sarajevo ove sedmice veterinarski inspektori su izlazili na lice mjesta i utvrđivali činjenično stanje zbog problema napuštenih pasa.

"Kantonalna uprava za inspekcijske poslove trenutno piše rješenja koja će poslati KJKP Rad", rekla je u razgovoru za Fenu Joka Hlubna, glavna kantonalna inspektorica za veterinarstvo.

Na osnovu tih aktivnosti utvrđeno je da je jedan od većih problema sa napuštenim psima u naselju Koševsko brdo u ulicama Antuna Hangija i Muhameda Hadžijahića, gdje bi, ističe Hlubna, naredne sedmice trebao biti uklonjen čopor agresivnih pasa.

Čeka se da se do kraja ove sedmice završi obuka uposlenika radnika KJKP Rad, koje su o hvatanju pasa educirali instruktori organizacije Dogs Trust. To su aktivnosti koje se trenutno provode u cilju formiranja higijenskog servisa u KJKP Rad.

Za provođenje zakona 'nije bilo novca'

Kantonalni Zakon o dobrobiti životinja koji je donesen 2009. godine reguliše odnos čovjeka prema životinji koja je vlasništvo, prema napuštenoj životinji, životinji koja je u transportu i životinji koja ide na klanje.

"Ovaj Zakon smo nespremno dočekali zato što je trebalo napraviti sklonište i formirati higijenske servise, a za to nismo imali novaca", ističe Hlubna.

Član 27. Zakona kaže šta treba uraditi sa napuštenom životinjom kada je građanin vidi na ulici. Znači ako je povrijeđena treba obavijestiti nadležnu veterinarsku stanicu, kako bi se životinji pružila pomoć. Zatim treba obavijestiti higijenski servis ili sklonište da dođe da pokupi određenu životinju.

Uprkos donošenju Zakona o dobrobiti životinja u Kantonu Sarajevu se tek nakon pet godina počele poduzimati aktivnosti na formiranju higijenskog servisa u KJKP Rad, a jedan vid pomoći građanima su i brojevi telefona (033 770-156 u terminu od 8 do 16 sati, 061 145-508 i 061 160-926 u terminu od 8 do 22 sata) na koje građani prijavljuju napade pasa.

Odvode mirne, a ne agresivne pse?

"Građani nas stalno kontaktiraju, ali misle da će se nakon njihove prijave problem riješiti za deset dana. Ali neće i niti može. Jedan dio prijavljenih pasa bit će uspavan", kaže Hlubna.

Po njenim riječima, s obzirom na to da su agresivni psi veoma mudri, a pogotovo vođe čopora dešava se da ih je teško uhvatiti, pa onda ispadne da su privedeni mirniji psi. Nadležnost higijenskog servisa je da kupi pse i da ih prebaci u sklonište, što je tačno navedeno u Pravilniku higijenskog servisa, koji je donio Ured za veterinarstvo. To je prizašlo iz Zakona o dobrobiti životinja.

Radnici higijenskog servisa, navodi Hlubna, moraju biti educirani da na propisan način bez mučenja i stresa hvataju životinje. U skloništu veterinar odlučuje da li će pas biti eutaniziran ili će ostati da bude u skloništu do udomljavanja.

Vlasnici pasa - najveći problem

S druge strane, dodaje, da nadležnost veterinarske inspekcije nisu napušteni psi, ali zbog velikog problema u Kantonu Sarajevo kaže da neko ipak mora pokušati da se to na jedan način zakonski uokviri i riješi.

"Nadležnost veterinarske inspekcije je nadzor nad skloništima, nadzor nad higijenskim servisima, nadzor prilikom transporta životinja, nadzor u klaonicama, nadzor nad vlasničkim psima to jest kućnim ljubimcima, nadzor nad prodajom kućnih ljubimaca", kazala je Hlubna.

Smatra da je glavni problem u odnosu vlasnika prema psu, zbog čega je toliko napuštenih pasa na ulicama Sarajeva.

"Naime, vlasnik drži svog kućnog ljubimca određeni period i onda mu dosadi ili se pas okoti pa mu je previše pasa, te ih izbaci na ulicu. Tako je došlo do velikog broja pasa lutalica", tvrdi glavna kantonalna inspektorica za veterinarstvo.

Nakon nedavne odluke Vlade KS opet je profunkcionisao Murai komerc - higijenski servis u Prači u kojem, kaže Hlubna, ima mjesta za 220 pasa. Također, postoji sklonište u Gladnom polju na Ilidži u vlasništvu Zemljoradničke zadruge Ilidža. Međutim ono je, kako ističe, u ovom trenutku prekapacitirano.