U Muzeju književnosti BiH za problem s finansijama krive Dejton, Čengić poziva vlast na reakciju

Pažnju javnosti prije nekoliko dana izazvala je vijest o finansijskim problemima u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, čiji uposlenici već pet mjeseci nisu primili platu.

Pritom im je najavljeno povećanje kirije od strane Općine Stari Grad u narednom periodu.

Neprihvatanje odgovornosti

Govoreći za portal Radiosarajevo.ba, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović potvrdila je kako su radnici posljednju platu dobili u julu ove godine, a objasnila je i uzrok ovakve situacije.

Trending

Vukanović: "Dodik i Stanivuković su dogovorili koaliciju na tajnim sastancima, pale su maske"

"Što se tiče toga ko je kriv: kriv je Dejtonski mirovni sporazum. 30 godina muzej funkcionira bez stalnog izvora finansiranja, jer nijedan nivo vlasti ne prihvata odgovornost i osnivačko pravo. U zadnjih nekoliko godina i povremeni izvori finansiranja uvode zabrane da novac osvojen za projekte po Javnim pozivima trošimo, barem u minimalnom procentu, na bilo kakva davanja radnicima.

Dakle, od općinskog, gradskog, kantonalnog do federalnog i državnog nivoa vlasti - u svim Javnim pozivima za kulturu, koliko god novaca da dobijemo, ne smijemo ga trošiti na plaće naših zaposlenika. Smijemo izvoditi projekte, štampati knjige, uređivati prostor, kupovati opremu, praviti naučno-istraživačke poduhvate, producirati izložbe, gostovanja, promocije i događaje, za sve to smijemo davati honorare saradnicima koji nisu naši zaposleni - ali naši radnici iz toga ne smiju biti plaćeni", kazala je Šehabović za Radiosarajevo.ba.

Prije 4 dana

Alarmantna situacija: Muzej književnosti BiH na rubu opstanka, radnici nisu primili čak 5 plaća

Navela je da ih je iz ovog problema donekle spasila Skupština KS, čiji su zastupnici jednoglasno, na prijedlog ministra kulture i sporta KS, glasali da se usvoji Lex specialis, kojim se dozvoljava navedenom ministarstvu da se Muzeju, na ime plaća i režijskih troškova, da određeni iznos koji oni ne smiju potrošiti da izmire plaće zaposlenika.

"Time je Ministarstvo kulture i sporta preuzelo na sebe obavezu sufinansiranja Muzeja. To je bukvalno najviše što je ijedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini ikada uradio za ovaj muzej u posljednjih 30 godina.

Problem sa našim plaćama u ovoj godini je nastao jer nema dovoljnog priliva novca u Kanton Sarajevo - dakle, ugovor koji smo potpisali ne može se do kraja realizirati, jer nedostaju sredstva. Mi u ovom trenutku možemo samo čekati priliv tih sredstava, jer iz drugih projekata ne smijemo isplaćivati plaće a od vlastitih sredstava smo iscrpili sve što smo mogli finansiratii za ovu godinu", objasnila je naša sagovornica.

Što se tiče povećanja kirije, istakla je da je Općinsko vijeće Općine Stari Grad donijelo odluku da im poveća zakupninu 24 puta.

"Mi smo pripremili dokumentaciju o ulaganjima Muzeja u zgradu koja je nacionalni spomenik i u kojoj poslujemo od vremena prije nego je Općina Stari Grad osnovana, o stanovima koje je Muzej kupio kako bi se taj prostor oslobodio od stanara, o dijelu naše galerije koja se nalazi u zgradi a koju je je muzej također vlastitim sredstvima izgradio, o ugovorima o održavanju koje smo sklapali kao nosioci stanarskog prava i o pogrešnoj zoni u koju smo Odlukom svrstani, a koja značajno povećava rentu.

Jako smo začuđeni time da se nikako nije uzela u obzir činjenica da se radi o muzeju a ne komercijalnom objektu te da je muzej bez stalnog osnivača. Načelnik je na sastanku obećao da će nam općina pomoći da ovo ne postane najveći godišnji trošak koji je muzej za 65 godina postojanja ikada imao. Ovo pitanje ćemo rješavati, nadamo se, u saradnji s lokalnom zajednicom, jer sam muzej ne može objektivno svu zaradu od ulaznica, projekata i saradnji davati samo na kiriju. I to u zgradi koju smo toliko godina održavali i ulagali u kapitalne projekte njene zaštite”, poručila je direktorica muzeja.

Dodala je kako je najviše boli to što se na kraju godine mora razgovarati na ovaj način.

"Za naš muzej, 2025. godina je, u svakom drugom pogledu osim finansijskog, bila sjajna. Stid me je naših zaposlenika i volontera što ne možemo ovaj tekst posvetiti svemu što je urađeno, svim njihovim postignućima i uspjesima. U svakoj drugoj zemlji bi mali muzej s tolikom godišnjom produkcijom sada organizirao slavlje i dodjeljivao zahvalnice zaslužnima - kojih ima mnogo, jer veliko je interesovanje javnosti za ovako malu i produktivnu instituciju", zaključila je Šehabović.

Pokriveni troškovi

Slijedom situacije, odgovor smo potražili i kod Irfana Čengića, načelnika Općine Stari Grad.

Čengić je istakao da za razliku od drugih općina koje ne finansiraju rad ove ustanove, iako je riječ o ustanovi od značaja za cijelu BiH, a ne isključivo za Općinu Stari Grad, Općina Stari Grad u Budžetu planirala sredstva u iznosu većem od 100.000 KM kako bi u potpunosti pokrila sve troškove zakupnine za objekt u kojem djeluje Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

"Na taj način muzej neće imati nikakav stvarni finansijski trošak po osnovu zakupnine, osim obaveze da u svojim finansijskim izvještajima iskaže realnu tržišnu cijenu zakupnine i pripadajući PDV, za šta će sredstva biti osigurana iz Budžeta Općine Stari Grad Sarajevo. Sa time je direktorica upoznata na sastanku.

Očekujem i pozivam da i druge općine, u skladu sa svojim znatno većim budžetima, na identičan način podrže rad ove i drugih ustanova od državnog značaja, jer je njihovo očuvanje zajednička odgovornost svih nivoa vlasti. I kredibilno bi bilo da pošaljete upit drugih stotinu općina i gradova zašto ne izdvajaju sredstva za institucije kulture od značaja za BiH. Kao što to mi radimo u Starom Gradu, ili kada prepoznamo nešto kao državni interes kao Memorijalni centar Srebrenica mi i njihov rad subvencioniramo bez obzira gdje se nalazi", kazao je Čengić za portal Radiosarajevo.ba.

Istakao je da će isti princip podrške Općina Stari Grad Sarajevo primijeniti i prema drugim ustanovama od posebnog društvenog značaja, poput Biblioteke za slijepe i slabovidne, Muzeja Sarajeva i drugih institucija koje uredno posluju, rade u skladu sa zakonima i ispunjavaju svoje obaveze u skladu s važećim odlukama.

"Dakle, da nije podrške od strane Općine Stari Grad Sarajevo ovaj muzej teško da bi uopće i postojao iako on nije lokalnog već od državnog značaja", dodao je načelnik Starog Grada.

Podsjetimo, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH spada u grupu sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nije riješen od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu.