Kad znakova ima više nego smisla: Dobrinja postala "izložbeni prostor" saobraćajne signalizacije?
Saobraćajni znakovi postoje da bi učesnicima u saobraćaju jasno i nedvosmisleno pokazali šta smiju, šta ne smiju i na šta trebaju obratiti pažnju. Ali šta se događa kada ih na jednom malom prostoru bude toliko da sami počnu predstavljati problem?
Upravo takav prizor zabilježen je u sarajevskom naselju Dobrinja. Na fotografijama koje je zabilježio fotoreporter portala Radiosarajevo.ba vidi se nekoliko stubova sa velikim brojem saobraćajnih znakova, dopunskih tabli i različitih upozorenja.
Na pojedinim mjestima znakovi su postavljeni jedan iznad drugog, dok se u neposrednoj blizini nalaze semafori, stubovi javne rasvjete, drugi znakovi i dodatna obavještenja.
Kad znakova ima više nego smisla: Dobrinja postala "izložbeni prostor" saobraćajne signalizacije?
Posebno upada u oči znak kojim se označava pješačka zona, preko kojeg je postavljen dodatni znak kojim se označava njen završetak, dok se u pozadini i neposrednoj blizini može vidjeti čitav niz drugih znakova. Na drugom mjestu vozača praktično dočekuje "zid" signalizacije – upozorenje na opasnost, znak vezan za saobraćajnu prepreku, dodatne table i objašnjenja režima prolaska.
Olakšanje ili zbunjivanje vozača
Pitanje, međutim, nije treba li svaki od tih znakova pojedinačno imati svoju svrhu. Vjerovatno za većinu njih postoji određeno obrazloženje. Pitanje je da li je iko pogledao "širu sliku", odnosno cjelinu?
Kamere u ovom dijelu Sarajeva sada snimaju vozite li 'žutom trakom', oglasio se i Edin Forto
Jer saobraćajni znak nije reklama. Njegova vrijednost nije u tome da ga bude što više, već da informacija koju nosi bude uočljiva, razumljiva i pravovremena.
Ako vozač u nekoliko sekundi mora obraditi desetak različitih simbola, dopunskih tabli, zabrana i upozorenja, teško je ne zapitati se da li se izgubila osnovna svrha signalizacije – jednostavno i jasno usmjeravanje učesnika u saobraćaju.
Još je problematičnije kada se različiti znakovi nalaze neposredno jedni uz druge, na način koji vizuelno stvara utisak nereda. Na fotografijama se mogu vidjeti i poleđine brojnih znakova, dodatne konstrukcije, semaforska oprema i stubovi koji zajedno stvaraju svojevrsnu "šumu vizuelnih informacija".
Ko je nadležan za postavljanje i raspoređivanje saobraćajne signalizacije?
Pitanje koje bi bilo sasvim legitimno postaviti nadležnima jeste: ko je projektovao ovakvo rješenje i na osnovu kojih kriterija?
Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo u svojim dokumentima navodi da je nadležno za organizaciju i saobraćajno-tehničko regulisanje saobraćaja, uključujući postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije. Istovremeno, Ministarstvo na svojoj stranici objavljuje i propise koji uređuju saobraćajnu signalizaciju, uključujući pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji.
Međutim, u nedjelju, 18. augusta, Javno preduzeće "LOKOM" d.o.o. Sarajevo, koje se inače nalazi pod ingerencijom Općine Novi Grad Sarajevo, je objavilo na svojoj zvaničnoj Facebook stranici kako su njegovi radnici postavili signalizaciju koja se odnosi na zabranu kretanja i zadržavanja dječijih bicikala, mopeda, električnih bicikala i drugih prijevoznih sredstava
Nova pravila na Dobrinji: Na popularnom šetalištu zabranjeno kretanje električnim romobilima
Zato se od nadležnih može očekivati vrlo jednostavan odgovor: ko je odobrio postavljanje svih ovih znakova, kada je to urađeno, na osnovu kojeg saobraćajnog rješenja i da li je nakon postavljanja procijenjeno da li takva količina signalizacije doprinosi ili odmaže sigurnosti saobraćaja?
Posebno ako se uzme u obzir da je Dobrinja jedno od gusto naseljenih sarajevskih područja, gdje se na relativno malom prostoru susreću automobili, pješaci, javni prevoz, poslovni objekti i veliki broj drugih učesnika u saobraćaju.
Da li je problem u vozačima?
Nije sporno da saobraćaj mora biti regulisan. Nije sporno ni da upozorenja, zabrane i ograničenja moraju biti jasno označeni. Ali između "postaviti znak tamo gdje je potreban" i "postaviti sve moguće znakove na jednom mjestu" postoji velika razlika. I upravo ta razlika se najbolje vidi na fotografijama iz Dobrinje.
Možda svaki od ovih znakova pojedinačno ima svoje opravdanje. Ali ako ih je toliko da vozač mora tražiti najvažniju informaciju među desetinama drugih, onda se nameće pitanje je li problem u vozačima koji ne gledaju znakove – ili u onima koji su ih postavili bez dovoljno razmišljanja o tome kako će izgledati i funkcionisati zajedno.
Jer dobra saobraćajna signalizacija ne bi trebala izgledati kao zbir svega što se moglo postaviti. Trebala bi izgledati kao pažljivo osmišljena cjelina.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
