Ponovo počinje istraživanje pećine kod Stoca koja skriva tajne naše historije

Pećinu Badanj u blizini Stoca, nakon gotovo 30 godina, ponovno će istraživati tim arheologa u sklopu projekta koji vodi arheolog  Aitor Ruiz Redondo sa sveučilišta iz Southamptona.

"U pećini Badanj ponovno ćemo istražiti profil Baslerovog rova kako bismo razjasnili stratigrafiju i uzeti uzorke za usporedbu. Provest ćemo geomorfološku analizu stratigrafskog slijeda, uključujući i sedimentološku i granulometrijsku analizu nove", najavili su iz Javne ustanove "Radimlja"Stolac.

Posebno značajno otkriće na ovom nalazištu je gravirani crtež u stijeni koji predstavlja najstariji spomenik umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, kako se pretpostavlja, još u paleolitsko doba. Crtež predstavlja konja napadnutog strelicama što je tipično za regiju mediteranke umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinje i znakove. Prvi je ovakav nalaz na istočnoj obali Jadranskog mora.

Arheološke cjeline otkrivene tijekom iskopavanja analizirat će se i interpretirati u suradnji s različitim stručnjacima, a također planirano je proučavati druge srodne materijale iz prethodnih iskopavanja poput osobnih ukrasa iz pećine Badanj.

Područje istraživanja ključno je za analizu prijelaza iz srednjeg u gornji paleolitik u Europi, a relevantnost ove studije doprinijet će razumijevanju geografske složenosti ranog simboličkog ponašanja i njegove implikacije za ljudsku evoluciju.

Saradnici voditelja projekta Aitora Ruiza Redonda su Ivor Karavanić i Nikola Vukosavljević sa zagrebačkog Sveučilišta, Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela iz Karlovca te Catherine Ferrier sa sveučilišta u Bordeuxu, dok je partner iz Bosne i Hercegovine Javna ustanova Radimlja Stolac.

Ovaj projekt, kojeg financira Britanska akademija iz Londona, pružit će prvu sveobuhvatnu analizu arheoloških nalazišta na Balkanu te procijeniti podrijetlo i širenje špiljske umjetnosti na istoku Europe.

Inače, arheološko područje Badanj, smješteno kod sela Borojevići, 6 kilometara zračne linije zapadno od Stoca, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine.

Arheološkim putem ovo je nalazište datirano u kasno razdoblje mlađeg paleolitika - kasnog epigravettiena, tj. 13.000 do 12.000 godina prije nove ere. Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz te vrste na istočnoj obali Jadrana.

U istraživanjima od 1976. do 1979. godine došlo se do saznanja o glavnim prahistorijskim razdobljima na ovom nalazištu.

U drugoj kampanji arheoloških istraživanja od 1986. do 1987. godine postavljeno je nekoliko ciljeva: analiza materijala po slojevima u cilju izrade buduće detaljne regionalne paleolitičko - mezolitičke kronologije; rekonstrukcija prirodne okoline Badnja, uključujući i paleogeografske uvjete; stvaranje slike o organizaciji djelatnosti unutar zajednice.