Anketa Asocijacije arhitekata: Građani i struka protiv gradnje na Hastahani

Zbog velikog interesa javnosti i ispunjavajući svoju profesionalnu, građansku i moralnu dužnost, sprovedena je anketa o odluci Općinskog vijeća Općine Centar.

"Ne ulazeći u nespretno i za različite interpretacije otvoreno (ne)definiranje namjene objekta kojeg Vijećnici Općine Centar ovom Odlukom smatraju za shodno vidjeti na jednoj od rijetkih, preostalih slobodnih, javnih površina namijenjenih susretu i aktivnoj i pasivnoj rekreaciji svih generacija, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini ima za dužnost upoznati javnost, kao i članove OV Općine Centar, o rezultatima ankete, a koji ukazuju da je donošenje Odluke potrebno revidirati u pogledu stava stručne javnosti i građanstva, odnosno, javnog mnijenja", naveli su iz Asocijacije arhitekata BiH.

Naime, sprovedena anketa pokazuje da je od 970 ispitanika, na pitanje: „Da li se slažete sa odlukom općinskog vijeća da se na lokaciji Hastahane dopusti izgradnja objekta „objekta poslovnih, kulturnih, umjetničkih, ugostiteljskih i nekih drugih sadržaja nestambene namjene“, njih 940 ili 96,9 posto odgovorilo da se ne slaže sa odlukom OV Općine Centar da se na mjestu parka Hastahana dozvoli izgradnja „objekta poslovnih, kulturnih, umjetničkih, ugostiteljskih i nekih drugih sadržaja nestambene namjene“, dok je svega 30 ispitanih ili 3,1 posto ispitanih podržalo tu istu odluku.

Na pitanje „Šta bi na mjestu Hastahane trebalo biti“, čak 66,5 posto ispitanih je odgovorilo „Ništa – lokacija treba ostati park“, dok je 33,5 posto ispitanih dalo različite odgovore, ali gdje više od 91,5 posto ispitanika ostavljaju prostor u trenutnoj namjeni, sa eventualnim dodavanjem podzemnih sadržaja ili manjih nadzemnih intervencija, a što se može i vidjeti iz priloženih podataka sprovedene ankete.

Uvažavajući stavove struke i javnosti, AABiH upućuje nadležnim institucijama, ali i kolegicama i kolegama, koji se nisu aktivno uključili u sporno pitanje izgradnje „objekta poslovnih, kulturnih, umjetničkih, ugostiteljskih i nekih drugih sadržaja nestambene namjene“ poziv da shvate ozbiljnost ovakvih intervencija u prostoru, te se aktivno uključe u pitanje izgradnje na prostoru parka Hastahana.

Sarajevo, a posebno Općina Centar, imaju visok deficit javnih, slobodnih površina, što je vidljivo i bez iznošenja činjenica o normativima koji se koriste u planiranju i urbanizmu, a koji bi pokazali ogroman nedostatak zelenih i slobodnih javnih površina na broj stanovnika Općine Centar.

"U to ime, bilo bi dobro općinska služba za urbanizam da iznese podatke o mogućnostima izgradnje na prostoru Hastahane, brojnosti zelenih površina, slobodnih i javnih prostora, koeficijenta izgrađenosti i procenta izgrađenosti na mikrolokalitetu, a nadasve, potrebi smještanja „objekta poslovnih, kulturnih, umjetničkih, ugostiteljskih i nekih drugih sadržaja nestambene namjene“, te da javnosti i struci objasni šta se pod tim nazivom, zapravo, krije i na osnovu koje planske dokumentacije je OV Općine Centar, a posljedično i zakonske regulative, je bilo u mogućnosti donijeti takvu odluku.

Naposljetku, bilo bi poželjno da Općinsko Vijeće Općine Centar obrazloži svoju odluku i da javnost upozna na osnovu kojih informacija i saznanja je donijelo istu, te koja su stručna tijela i važeća planska dokumentacija tom prilikom konsultovani.

Anketa, čiji se rezultati ovdje iznose, neosporno pokazuje da je pitanje izgradnje na prostoru današnjeg parka Hastahana problematično i nezadovoljavajuće za širu javnost i struku. Obzirom na broj ispitanika, a od kojih je očekivano najveći broj kolegica i kolega arhitekata, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini traži od OV Općine Centar da uvaži stručni stav, te započne neophodne konsultacije sa stručnom javnosti, kako bi se iznašlo adekvatno rješenje i zadovoljili stručni, zakonski i drugi okviri koji ovdje dolaze u pitanje.

Ukoliko vrlo raznolika struktura OV Općine Centar smatra da u skladu sa svojim profesionalnim i stručnim obrazovanjem i ingerencijama može i treba donositi ovakve odluke bez konsultiranja stručne javnosti, utoliko se građanstvo Sarajeva treba ozbiljno zabrinuti za svoju budućnosti, jer će u toj istoj budućnosti, neko od općinskih vijeća mirne savjesti moći donijeti odluku, primjerice, da građanima Sarajeva nije potrebna bolnica ili javna kuhinja, nego ćemo na tom mjestu gledati 'objekat poslovnih, kulturnih, umjetničkih, ugostiteljskih i nekih drugih sadržaja nestambene namjene'", naveli su iz Asocijacije.