Kourkoulas: Neophoda brza rekacija na presudu u slučaju "Sejdić i Finci"

Šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kourkoulas izjavio je danas u Banjoj Luci da bi bilo veoma pozitivno da dođe do brze reakcije u našoj zemlji u implementaciji odluke Evropskog suda za ljudska prava po kojem se mora izmijeniti Ustav BiH u vezi s kandidiranjem građana iz reda ostalih na izborima.

On nije želio da spekulira o mogućim konsekvencama ukoliko do toga ne dođe.

Ambasador Kourkoulas je, nakon razgovora s predsjednikom Narodne skupštine RS-a Igorom Radojičićem, rekao na pres-konferenciji da je neophodno uskladiti zakonodavstvo BiH s odlukom Evropskog suda za ljudska prava u „slučaju Finci i Sejdić“, podsjetivši koliko je važna Evropska konvencija o ljudskim pravima čiji je potpisnik i BiH.

Ukazao je i da je Evropska komisija i ranije upozoravala na nedostatke u Ustavu BiH, odnosno na potrebu punog poštivanja ljudskih prava.

Radojičić: Izmjena Ustava gotovo nemoguća

I Radojičić također ocjenjuje da neprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u vezi s kandidiranjem građana iz reda ostalih na izborima može ozbiljno naškoditi i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i daljnjem evropskom putu BiH, ali smatra da će zbog činjenice da se ušlo u izbornu godinu „biti gotovo nemoguće“ izvršiti neophodne promjene Ustava BiH dvotrećinskom većinom.

Radojičić je naglasio da bi bilo dobro da se put ka slobodnom viznom režimu za BiH nastavi na bazi već poznatih uvjeta, odnosno da se ne postavljaju novi, dodatni, a posebno ne nikakvi politički uvjeti.

Kada je u pitanju dosadašnje ispunjavanje uvjeta za viznu liberalizaciju, on je upoznao Kourkoulas da je Narodna skupština RS-a u decembru usvojila Zakon o prestanku važenja Zakona o ombudsmenu RS-a, dok su prošle sedmice u državnom parlamentu BiH prihvaćene izmjene i dopune Krivičnog zakona, koje će morati proći i u entitetskim parlamentima.

Time bi, kaže Radojičić, BiH bar što se tiče zakonodavstva, kompletirala uvjete postavljene za bezvizni režim.

“Preostaje još niz praktičnih koraka koje treba činiti, prije svega, na državnom nivou da bi monitoring misija EU dala pozitivnu ocjenu i preporuku za slobodni vizni režim”, zaključio je Radojičić.

Naglasio je da ostaje i otvoreno pitanje zakona o kontroli pomoći privrednim subjektima, koji je parlament RS-a donio prošle godine, s obzirom na zahtjev EU da na nivou BiH bude donesen zakon o kontroli državne pomoći.

„To je eksplicitan zahtjev EU i standard koji mora ispuniti i BiH. Nije vezan za vizni režim, ali jeste za dalje evropske integracije“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS-a.

I ambasador Kurkulas je izrazio zabrinutost zbog tog zakona uz podsjećanje da su evropski standardi jasni i da se u njima kaže da agencija za kontrolu državne pomoći treba da bude na državnom nivou.

fena/radiosarajevo.ba