Kako Zapadni Balkan i Turska napreduju na putu ka EU

Uporedno s usvajanjem Izvještaja o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Evropska komisija usvojila je i novu strategiju proširenja Evropske unije.

Napredak Turske i Zapadnog Balkana

Komisija ističe vidan napredak Turske i nekih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji te akcentira globalnu ekonomsku krizu kao izazov i kao poteškoću u mjesecima i godinama koje dolaze, kako za EU tako i za zemlje koje streme k njoj.

Komisija je odlučila preporučiti zvanično otvaranje pregovora s Republikom Makedonijom, a liberalizacija viznog režima na Zapadnom Balkanu, prema stavu Komisije, bio bi veliki korak za regiju i značajan napredak u 2010.

Ekonomska kriza bitno utječe na proširenje

Potencirano je i to da se proces proširenja EU trenutno odvija u pozadini zbog recesije, koja je utjecala kako na Evropsku uniju iznutra tako i na sam proces proširenja. Također, Komisija smatra da bilateralni sporovi ne bi trebali utjecati na proces pristupanja i da bi oni trebali biti riješeni među sudionicima spora.

Predstavljajući paket proširenja, komesar EU za proširenje Olli Rehn je izjavio: „Strategija proširenja predstavlja danas demonstraciju naše opredijeljenosti za evropsku budućnost Zapadnog Balkana i Turske. Aplikacija Islanda daje novu dimenziju proširenja Evropske unije.“

Uloga bezviznog režima

Putovanje bez viza u zemlje Schengena za građane Republike Makedonije, Crne Gore i Srbije početkom 2010. će donijeti opipljive rezultate. Komisija će, s tim u vezi, razmotriti prijedloge za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu sredinom 2010., pod uslovom da ove zemlje ispune sve preuzete obaveze iz tzv. „Mape puta“.

Evropska komisija preporučila je otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom, koja kandidatski status ima od decembra 2005. godine, ali bez spominjanja datuma kada bi se pregovori trebali otvoriti.

Makedonija otvara pregovore, ali se ne zna stav Grčke

„Predlažemo otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom. Ta zemlja je napravila uvjerljiv napredak i ispunila postavljena mjerila. Komisija smatra da Makedonija u dovoljnoj mjeri ispunjava kopenhaške političke kriterije i ti su elementi omogućili da preporučimo otvaranje pregovora“, rekao je komesar za proširenje Olli Rehn predstavljajući izvještaj o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata te strategiju proširenja za sljedeću godinu.

Makedonija čeka na datum pregovora od decembra 2005. godine, kada je dobila kandidatski status. Osim političke nestabilnosti u samoj zemlji i umora od proširenja u EU, jedan od glavnih problema na makedonskom putu je problem njenog ustavnog imena koje osporava Grčka. Pitanje imena, koje je otvoreno već 18 godina, pokušava se riješiti u pregovorima pod okriljem UN-a.

„Vjerujem da će vlada u Skopju ovo uzeti kao vrlo snažno ohrabrenje za konačno rješenje pitanja imena. Održavanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući dogovorno i uzajamno prihvatljivo rješenje za pitanje imena pod okriljem UN-a ostaje ključno. Sada je to važnije i hitnije nego ikada prije zbog evropske budućnosti zemlje“, istaknuo je Rehn.

Ljudska prava i Kipar za Tursku su i dalje problem

Što se tiče Turske, komesar Rehn je rekao „Turska je obnovila napore u provođenju političkih reformi. Napredak u turskim pristupnim pregovorima trenutno ovisi o brojnim stvarima, posebice o učvršćivanju osnovnih sloboda i vladavine prava“.

„Bračno nasilje, zločini iz časti i prisilni brakovi i dalje su ozbiljan problem“, smatra Komisija koja također izražava žaljenje zbog „nedostatka napretka“ u borbi protiv korupcije. U izvještaju o napretku također se traži od Turske da nastavi s normalizacijom odnosa s Kiprom, te da otvori svoje zračne i pomorske luke za Kipar, što Ankara godinama odbija.

Evropska unije je 2006. zbog toga odlučila zamrznuti osam od 35 poglavlja pregovora s Turskom.

Komisija ipak nije predložila nove sankcije, ocjenjujući da Turska mora hitno „ispuniti svoje obaveze“ u tom pitanju.

U izvještaju se međutim pozdravlja normalizacija odnosa između Turske i Armenije, dviju zemalja koje su imale zajedničku krvavu prošlost, a koje su prošle sedmice u Švicarskoj potpisale historijski sporazum o pomirenju.

Turska je 2005. godine, zajedno s Hrvatskom, započela pregovore o ulasku u članstvo EU, ali je dosad otvorila samo 11 poglavlja pristupnih pregovora.

Albanija i Crna Gora na čekanju

Crna Gora je podnijela zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008., a Komisija trenutno priprema mišljenje prema zahtjevu Vijeća. Parlamentarni izbori su se odvili gotovo prema svim međunarodnim standardima. Jačanje administrativnih kapaciteta i učvršćivanje vladavine prava ostaju najveći izazovi.

Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU u aprilu 2009. Komisija je spremna za pripremu svog mišljenja, jedino poziva da to učini i Vijeće. Parlamentarni izbori su se odvili gotovo prema svim međunarodnim standardima. Jačanje vladavine prava i osiguravanje pravilnog funkcioniranja državnih institucija i dalje su glavni izazovi.

BiH neophodne reforme, Kosovo nestabilno

Bosna i Hercegovina hitno treba ubrzati reformu, zajedničku viziju o ukupnom smjeru zemlje njenom rukovodstvu, političkoj volji da bi se zadovolji zahtjevi evropskih integracija i ispunili uslovi koji su postavljeni za zatvaranje OHR-a.

Na Kosovu, stabilnost je održiva, ali i dalje je krhka. Glavni izazov za Kosovo je uključivanje i osiguranje vladavine prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje administrativnih kapaciteta, te zaštita Srba i drugih manjina.

U odvojenom dokumentu, Komisija predlaže Kosovu da se građanima približi EU, uključujući i putem viznog dijalog s perspektive eventualne liberalizacije viznog režima.

Srbiji Haag i dalje prepreka

Srbija je ostvarila napredak na putu prema EU, ali mora učiniti dodatne napore na nizu područja od suradnje s Haaškim sudom preko borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala do jačanja tržišne ekonomije.

U izvještaju se navodi da je srpska vlada u proteklih godinu dana pokazala da je opredijeljena za približavanje Evropskoj uniji, poduzevši niz koraka među kojima i jednostranu primjenu Prijelaznoga trgovinskog sporazuma. Poziva na ubrzanje reforme javne uprave i na pojačani rad u ministarstvima u ispunjavanju obaveza na putu evropskih integracija, a nedovoljnim se ocjenjuju napori u uspostavi tržišne ekonomije.

Kenan, radiosarajevo.ba