Izvještaj o procesu pridruživanja BiH EU
Radiosarajevo.ba
Vanjsko-politička inicijativa BiH prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina. Nejednak napredak zemalja Zapadnog Balkana, a BiH predzadnja. U BiH 85% ispitanika podržava EU integracije a aktivnosti vlasti na realizaciji potrebnih reformi smatra nedovoljnim
U organizaciji Instituta za sigurnosne studije Europske unije (EUISS) i uz podršku Vanjskopolitičke inicijative BH održan je u Sarajevu od 19. do 21. 05. 2010. godine seminar „Zapadni Balkan: Put ka europskim integracijama“.
Istaknuto je da je proces integracije u EU sredstvo za stvaranje funkcionalnih država no da su mehanizmi kojima se proces odvija neprikladni za države koje imaju probleme u funkcioniranju i kreiranju političkog konsenzusa. Stoga je potreban dodatni poticaj od strane EU kako bi se eliminirao uticaj retorika iz prošlosti te dalje ohrabrila regionalna suradnja. Europska unija još ima snagu privlačnosti jer zagovara jedinstvo u različitosti. Vladavina zakona je osnov za ostvarivanje vrijednosti EU a civilno društvo mora biti osnaženo u zagovaranju reformskih procesa.
U sklopu panela kojim je predsjedavao švedski ambasador Nj.E. Bosse Hedberg, direktorica VPI BH, gđa. Denisa Sarajlić - Maglić je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina s posebnim fokusom na mjesto BiH u tom procesu u usporedbi sa drugim zemljama u regionu.
U zemljama regiona uočen je nejednak napredak, a najbolje rezultate postigle su države sa stabilnim vladama i većinom u parlamentu te funkcionalnim političkim sistemom. Zajedničke slabosti su nedovoljan stepen borbe protiv korupcije, poštivanja ljudskih prava, funkcioniranja pravosuđa i bilateralne suradnje. U većini oblasti Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao predzadnja zemlja u realizaciji obaveza, ispred Albanije uključujući i pitanje liberalizacije viznog režima dok je Hrvatska vodeća u ovom procesu. Istraživanje javnog mnijenja iz decembra pokazuje da u BiH građani ocjenjuju nedovoljnim aktivnosti vlasti na provođenju reformi, a za to najviše krive domaće političare. Oko 85% stanovnika BiH smatra da je budućnost BiH u EU te da tome nema alternative, i to podjednako u oba entiteta. Čak 75% ispitanika u F BiH i 45% ispitanika u RS je spremno podržati prenos nadležnosti s entiteta na državu BiH ukoliko će to ubrzati put ka EU. Istovremeno 55% ispitanika vjeruje da građani EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti.
Politika proširenja je osnovna odrednica vanjske politike EU. Od predstojećeg skupa ministara vanjskih poslova članica EU u Sarajevu očekuje se jasna politička poruka kojom će se reafirmirati deklaracija iz Soluna, kriteriji iz Kopenhagena te preispitati sistem dodatnog uslovljavanja potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo. Omogućavanje daljih koraka ka EU bio bi pozitivan impuls kako za javnost regiona tako i za administracije država aspiranata.
U organizaciji Instituta za sigurnosne studije Europske unije (EUISS) i uz podršku Vanjskopolitičke inicijative BH održan je u Sarajevu od 19. do 21. 05. 2010. godine seminar „Zapadni Balkan: Put ka europskim integracijama“.
Istaknuto je da je proces integracije u EU sredstvo za stvaranje funkcionalnih država no da su mehanizmi kojima se proces odvija neprikladni za države koje imaju probleme u funkcioniranju i kreiranju političkog konsenzusa. Stoga je potreban dodatni poticaj od strane EU kako bi se eliminirao uticaj retorika iz prošlosti te dalje ohrabrila regionalna suradnja. Europska unija još ima snagu privlačnosti jer zagovara jedinstvo u različitosti. Vladavina zakona je osnov za ostvarivanje vrijednosti EU a civilno društvo mora biti osnaženo u zagovaranju reformskih procesa.
U sklopu panela kojim je predsjedavao švedski ambasador Nj.E. Bosse Hedberg, direktorica VPI BH, gđa. Denisa Sarajlić - Maglić je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina s posebnim fokusom na mjesto BiH u tom procesu u usporedbi sa drugim zemljama u regionu.
U zemljama regiona uočen je nejednak napredak, a najbolje rezultate postigle su države sa stabilnim vladama i većinom u parlamentu te funkcionalnim političkim sistemom. Zajedničke slabosti su nedovoljan stepen borbe protiv korupcije, poštivanja ljudskih prava, funkcioniranja pravosuđa i bilateralne suradnje. U većini oblasti Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao predzadnja zemlja u realizaciji obaveza, ispred Albanije uključujući i pitanje liberalizacije viznog režima dok je Hrvatska vodeća u ovom procesu. Istraživanje javnog mnijenja iz decembra pokazuje da u BiH građani ocjenjuju nedovoljnim aktivnosti vlasti na provođenju reformi, a za to najviše krive domaće političare. Oko 85% stanovnika BiH smatra da je budućnost BiH u EU te da tome nema alternative, i to podjednako u oba entiteta. Čak 75% ispitanika u F BiH i 45% ispitanika u RS je spremno podržati prenos nadležnosti s entiteta na državu BiH ukoliko će to ubrzati put ka EU. Istovremeno 55% ispitanika vjeruje da građani EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti.
Politika proširenja je osnovna odrednica vanjske politike EU. Od predstojećeg skupa ministara vanjskih poslova članica EU u Sarajevu očekuje se jasna politička poruka kojom će se reafirmirati deklaracija iz Soluna, kriteriji iz Kopenhagena te preispitati sistem dodatnog uslovljavanja potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo. Omogućavanje daljih koraka ka EU bio bi pozitivan impuls kako za javnost regiona tako i za administracije država aspiranata.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
