Izvještaj o napretku Turske i Islanda

Europska komisija u srijedu je objavila izvješće o napretku Turske i Islanda, dviju kandidatskih zemalja koje prema EU-u napreduju potpuno različitim ritmom.

 Izvješća o Turskoj i Islandu dio su paketa o proširenju koje je Komisija usvojila u srijedu.
 
Turska, koja je pregovora otvorila 3. listopada 2005., isti dan kada i Hrvatska koja ih je već zaključila, u proteklih godinu dana nije otvorila niti zatvorila nijedno poglavlje.
 
Dio zemalja članica protivi se turskom članstvu u EU-u i to je jedan od razloga sporosti pregovora. Turska je suočena s tri vrste blokada.
 
Jedan dio poglavlja je blokiran zajedničkom odlukom svih zemalja članica zbog toga što Turska ne poštuje odredbe o carinskoj uniji s EU-om, a za druge dvije blokade odgovorne su pojedine zemlje članice.
 
Od 33 poglavlja o kojima se pregovora, Turska je do sada otvorila pregovore u njih 13, a još su ostala samo tri, koja su "slobodna", odnosno nisu predmet nikakve blokade.
 
Turska je zaprijetila da će zamrznuti odnose s EU-om kada Cipar preuzme rotirajuće predsjedništvo EU-a u drugoj polovici sljedeće godine. Turska je jedina priznala neovisnost sjevernog dijela Cipra, naseljenog Turcima. Komisija traži od Ankare da u potpunosti provodi odredbe o carinskoj uniji, odnosno da normalizira odnose s Ciprom.
 
Komisija navodi da je Turska "poboljšala svoje sposobnosti za preuzimanje obveza iz članstva", ali se traže dodatni rezultati u području temeljnih prava, posebice glede slobode izražavanja.
 
Što se tiče Islanda, Komisija ocjenjuje da pregovori s tom zemljom dobro napreduju, da je zemlja u mnogim područjimma spremna za članstvo, ali da ima nekoliko izazovnih poglavlja na tom putu.
 
Island je otvorio pregovore u lipnju 2010. godine, a na prvoj pristupnoj konferenciji otvorio je pregovore u četiri poglavlja, od kojih su u dva pregovori odmah i zatvoreni.
 
Island je član Europskog ekonomskog prostora i stoga je već usklađen s dvije trećine europskog zakonodavstva. Unatoč tome, jedan broj poglavlja bit će vrlo teško ispregovarati, naročito ribarstvo, koje je glavna gospodarska grana te zemlje i u kojem želi zadržati samostalnost. Veće poteškoće u pregovorima mogu se očekivati i u području slobode kretanja kapitala, poljoprivrede, okoliša, poreza, carinske unije, regionalne politike i sigurnosti hrane.
 
Island ima i bilateralni problem s Nizozemskom i Velikom Britanijom oko povratka duga nastalog bankrotom banke Icesave.
 
Jedna od mogućih prepreka islandskom članstvu, u slučaju i da završi pregovore, mogla bi biti nedostatna potpora javnog mnijenja za ulazak u EU.