Hoće li Slovenija izgubiti stratešku prednost?

Svoje članstvo u Europskoj uniji Slovenija nije do sada dovoljno iskoristila kao "meku moć" (soft power) za ostvarivanje položaja regionalnog gospodarskog lidera, a ulaskom Hrvatske u EU te za sada još dvojbenim potencijalnim članstvom ostalih država zapadnog Balkana mogla bi dodatno izgubiti svoje pojedine prednosti, neke su od ocjena koje u petak prenosi slovenski tisak.

Pod naslovom "Ulaskom balkanskih država u EU Slovenija gubi geostratešku prednost" ljubljanski dnevni list piše o dvodnevnoj investicijskoj konferenciji slovenskih i stranih menadžera, koja je u četvrtak otvorena u Ljubljani, na čijem se okruglom stolu vodila
rasprava o Sloveniji kao "odskočnoj dasci" za strane investicije i tehnologije za srednju Europu te osobito za zapadni Balkan.

Direktor trgovačkog lanca Mercator Žiga Debeljak u raspravi je ustvrdio da Slovenija može biti investicijska platforma za nastup tvrtki iz EU prema Balkanu, ali i za nastup tvrtki iz cijele regije prema Europskoj uniji, jer završava faza u kojoj su lokalne tvrtke
jačale svoju poziciju na račun odsutnosti interesa velikih multinacionalnih kompanija.

"No, kad države u regiji uđu u EU, geostrateška pozicija Slovenije više neće biti tako jaka i izgubit ćemo infrastrukturne prednosti", ocijenio je Debeljak.

Kompleksnost regije i to što se radi o malom tržištu omogućilo je da se na noge postave lokalni regionalni igrači, no zatvorenost za strane investicije sada postaje negativna i regija treba strani kapital, naveo je u raspravi njemački menadžer Christof Droste, direktor ljubljanske tvrtke Helle Saturnus koja proizvodi rasvjetna tijela za njemačku automobilsku industriju. Niz menadžera na konferenciji je upozorio da Slovenija do sada nije vodila učinkovitu politiku poticanja stranih investicija i uvođenja kompetitivnog poslovnog okoliša koji bi privukao strani kapital, iako i dalje ima svojih prednosti za ulogu regionalnog lidera, poput poznavanja političkih prilika te dobrih poslovnih veza.

Ljubljansko "Delo" pak u komentaru povodom ovotjedne preporuke Europske komisije da se proces širenja Europske unije na regiju nastavi i nakon što u EU uđe Hrvatska, upozorava da je zbog ekonomske situacije u zemljama članicama te krize u eurozoni upitno hoće li se taj proces doista i nastaviti.

"Teško je očekivati da će Europska unija, sada kad se bavi pitanjima svog opstanka, naći političku volju za širenje. S izuzetkom Hrvatske, sve su države koje se nalaze u čekaonici EU zapravo u vrlo neizvjesnom položaju", navodi se u komentaru Saše Vidmajer.

"Europski projekt se je zaustavio, a u zastoju je politika proširenja koja je uvijek do sada bila najjači instrument 'meke moći' s kojom je EU nastupala, instrument kojim je nakon 1989. godine transformirala širok geopolitički pojas od Baltika do Crnog mora", navodi komentatorica.

U sadašnjim gospodarskim teškoćama Europljani su sve više razočarani Europskom unijom koja je i dalje "inspirativna" za države u njenoj čekaonici, no pravi test za EU, kad je riječ o širenju, bit će Turska, a ne Balkan, navodi komentatorica.

"Balkan se tradicionalno shvaća kao periferija Europe, prostor koji treba kontrolu i tutorstvo Zapada. S muslimanskom Turskom je drukčije. Turska (za Europu) predstavlja personifikaciju različitosti i straha pred drugim, a na tome je Europa kroz povijest gradila svoj identitet", navodi Vidmajer.