Federacija BiH priprema novi zakon o šumama
Radiosarajevo.ba
U Federaciji Bosne i Hercegovine u pripremi je novi zakon o šumama.
Nacrt nove legislative je iz Federalne vlade dostavljen u parlamentarnu proceduru.
Sadašnji zakon o šumama donesen je 2002. godine, ali Federalni parlament, OHR i Svjetska banka su obavezali Vladu na njegovo mijenjanje jer je uočeno da neka rješenja neprecizno definiraju određene pojmove. Kako je zvanično objašnjeno, to može dovesti do poteškoća u primjeni.
Nedostaci koje bi trebalo otkloniti svrstani su u nekoliko grupa i odnose se na izjednačavanje odnosa prema državnoj i privatnoj svojini, razdvajanje administrativne i ekonomske funkcije, nedorečenost u vezi s finansiranjem u šumarstvu te na tehničke ispravke i usaglašavanje s međunarodnim standardima.
Od momenta kad je preporučeno mijenjanje i dopunjavanje Zakona prošlo je dosta vremena, ali u međuvremenu u Parlamentu nije postignuta saglasnost za Vladin prijedlog te vrste i ona je uputila u parlamentarnu proceduru sasvim novi tekst.
U odnosu na važeći zakon u kojem je bilo nepotpunih definicija šuma i šumarskih pojmova, u novom se predlažu određene korekcije i dopune pojmova koji su, kako navodi predlagač, usklađeni s međunarodno prihvaćenim definicijama, kao i specifičnostima šumskih ekosistema i iskustvima šumarske nauke.
Šume i šumska zemljišta su definirani kao prirodno dobro od općeg interesa koje iziskuje posebnu brigu i zaštitu Federacije i kantona i koriste se samo pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom.
Važne administrativne funkcije u vezi s pitanjem vlasništva i upravljanja šumama izuzete su od korisnika šuma i vraćene isključivo u nadležnost Federacije i kantona.
Tako definirane upravljačke funkcije u skladu su sa šumarskom praksom u zemljama Evropske unije i Ustavom FBiH, navela je Federalna vlada kao predlagač.
Kao glavni starteški planski dokument definiran je šumarski program Federacije kojim se definira i fazno realizira opća politika šumarstva i gospodarenja šumama i divljači, uključujući održavanje i unapređivanje biodiverziteta u šumama i na šumskom zemljištu.
Prema smjernicama iz glavnog federalnog šumarskog programa, izrađuju se kantonalni šumsko-razvojni planovi.
Radi kontinuiranog praćenja stanja svih šuma i šumskih zemljišta na području Federacije i BiH provodi se inventura šuma na velikim površinama kao osnova za definiranje politike i strategije šumarstva, dugoročnog planiranja, određivanja prioritetnih istraživanja i razvoja.
Radi osiguranja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima, formiraju se šumska gospodarska područja kao funkcionalne cjeline čiji je cilj održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja šuma i šumskog zemljišta, najavljeno je.
Propisano je da se gospodaranje šumama vrši na temelju šumsko- privredne osnove koja mora biti usklađena s prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno-privrednim društvima, evidencijama koje se vrše u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te fedralnim programom za upravljanje mineralnim resursima i planovima za korišćenje pojedinih mineralnih sirovina.
U nacrtu novog zakona koji je u Parlament uputila Vlada stoji da je sječa stabala u šumi moguća tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje te obavještavanja kantonalne uprave.
Šteta koja nastane usljed sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon izvlačenja šumskih drvnih sortimenata, a ako se opravdano sumnja da je planirana ili započeta sječa suprotna sa šumskom privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja, nadležni šumarski inspektor može zabraniti izvođenje radova do otklanjanja nepravilnosti, propisano je.
U novom zakonu su zaprijećene kazne od 12.000 do 15.000 KM ako korisnik šuma ili druga pravna osoba gospodari šumama bez propisanih planova, odnosno ako siječe stabla u visokim šumama više od dozvoljenog ukupnog godišnjeg obima ili ako biološki ne obnavlja šumu nakon dozvoljene sječe, ako nema plan zaštite šume od požara i ako upotrijebi u šumi nedozvoljena hemijska sredstva.
Kazne od 10.000 do 12.000 KM predviđene su za korisnika šuma ili druge pravne osobe ako dozvole ili vrše pustošenje šuma, vrše nedozvoljeni promet šuma i šumskog zemljišta te ako vrše doznaku i sječu stabala u šumama za koje nisu riješeni
imovinskopravni odnosi.
Za fizičke osobe su predviđene kazne od 200 do 1.500 KM ako sijeku šumu bez izdatog rješenja i doznake, trguju nedrvnim šumskm proizvodima bez odobrenja, posijeku ili prisvoje proitivpravno drvnu masu do dva kubika, nedozvoljeno lože vatru, odlažu smeće u šumi, krči je bez dozvole ili čine druge prekršaje.
fena
Nacrt nove legislative je iz Federalne vlade dostavljen u parlamentarnu proceduru.
Sadašnji zakon o šumama donesen je 2002. godine, ali Federalni parlament, OHR i Svjetska banka su obavezali Vladu na njegovo mijenjanje jer je uočeno da neka rješenja neprecizno definiraju određene pojmove. Kako je zvanično objašnjeno, to može dovesti do poteškoća u primjeni.
Nedostaci koje bi trebalo otkloniti svrstani su u nekoliko grupa i odnose se na izjednačavanje odnosa prema državnoj i privatnoj svojini, razdvajanje administrativne i ekonomske funkcije, nedorečenost u vezi s finansiranjem u šumarstvu te na tehničke ispravke i usaglašavanje s međunarodnim standardima.
Od momenta kad je preporučeno mijenjanje i dopunjavanje Zakona prošlo je dosta vremena, ali u međuvremenu u Parlamentu nije postignuta saglasnost za Vladin prijedlog te vrste i ona je uputila u parlamentarnu proceduru sasvim novi tekst.
U odnosu na važeći zakon u kojem je bilo nepotpunih definicija šuma i šumarskih pojmova, u novom se predlažu određene korekcije i dopune pojmova koji su, kako navodi predlagač, usklađeni s međunarodno prihvaćenim definicijama, kao i specifičnostima šumskih ekosistema i iskustvima šumarske nauke.
Šume i šumska zemljišta su definirani kao prirodno dobro od općeg interesa koje iziskuje posebnu brigu i zaštitu Federacije i kantona i koriste se samo pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom.
Važne administrativne funkcije u vezi s pitanjem vlasništva i upravljanja šumama izuzete su od korisnika šuma i vraćene isključivo u nadležnost Federacije i kantona.
Tako definirane upravljačke funkcije u skladu su sa šumarskom praksom u zemljama Evropske unije i Ustavom FBiH, navela je Federalna vlada kao predlagač.
Kao glavni starteški planski dokument definiran je šumarski program Federacije kojim se definira i fazno realizira opća politika šumarstva i gospodarenja šumama i divljači, uključujući održavanje i unapređivanje biodiverziteta u šumama i na šumskom zemljištu.
Prema smjernicama iz glavnog federalnog šumarskog programa, izrađuju se kantonalni šumsko-razvojni planovi.
Radi kontinuiranog praćenja stanja svih šuma i šumskih zemljišta na području Federacije i BiH provodi se inventura šuma na velikim površinama kao osnova za definiranje politike i strategije šumarstva, dugoročnog planiranja, određivanja prioritetnih istraživanja i razvoja.
Radi osiguranja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima, formiraju se šumska gospodarska područja kao funkcionalne cjeline čiji je cilj održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja šuma i šumskog zemljišta, najavljeno je.
Propisano je da se gospodaranje šumama vrši na temelju šumsko- privredne osnove koja mora biti usklađena s prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovno-privrednim društvima, evidencijama koje se vrše u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te fedralnim programom za upravljanje mineralnim resursima i planovima za korišćenje pojedinih mineralnih sirovina.
U nacrtu novog zakona koji je u Parlament uputila Vlada stoji da je sječa stabala u šumi moguća tek poslije izvršene doznake, izrade projekta za izvođenje te obavještavanja kantonalne uprave.
Šteta koja nastane usljed sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon izvlačenja šumskih drvnih sortimenata, a ako se opravdano sumnja da je planirana ili započeta sječa suprotna sa šumskom privrednom osnovom i godišnjim planom gospodarenja, nadležni šumarski inspektor može zabraniti izvođenje radova do otklanjanja nepravilnosti, propisano je.
U novom zakonu su zaprijećene kazne od 12.000 do 15.000 KM ako korisnik šuma ili druga pravna osoba gospodari šumama bez propisanih planova, odnosno ako siječe stabla u visokim šumama više od dozvoljenog ukupnog godišnjeg obima ili ako biološki ne obnavlja šumu nakon dozvoljene sječe, ako nema plan zaštite šume od požara i ako upotrijebi u šumi nedozvoljena hemijska sredstva.
Kazne od 10.000 do 12.000 KM predviđene su za korisnika šuma ili druge pravne osobe ako dozvole ili vrše pustošenje šuma, vrše nedozvoljeni promet šuma i šumskog zemljišta te ako vrše doznaku i sječu stabala u šumama za koje nisu riješeni
imovinskopravni odnosi.
Za fizičke osobe su predviđene kazne od 200 do 1.500 KM ako sijeku šumu bez izdatog rješenja i doznake, trguju nedrvnim šumskm proizvodima bez odobrenja, posijeku ili prisvoje proitivpravno drvnu masu do dva kubika, nedozvoljeno lože vatru, odlažu smeće u šumi, krči je bez dozvole ili čine druge prekršaje.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
