EUzičke razglednice: Muzički pozdrav iz Hrvatske (1. dio)

12.02.14. 12:51

Radiosarajevo.ba

EUzičke razglednice: Muzički pozdrav iz Hrvatske (1. dio)

Republika Hrvatska je smještena na prelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Na 56.542 km² živi oko 4,3 miliona stanovnika. Hrvatska je članica je UN-a od 1992, a EU-a od 2013. godine.

Piše: Elvis J Kurtovich za Radiosarajevo.ba

Zagrebački biskup Augustin Kažotić (1260-1323) prvi je počeo zapisivati povijest hrvatske glazbe.

Premda notni dokumenti nisu pronađeni, smatra se da je još u 9. stoljeću, postojala glazba za obrede na staroslavenskom jeziku, tzv. glagoljaško pjevanje. Savremena su istraživanja pokazala da su napjevi oblikovani od elemenata gregorijanskoga korala, bizantskih liturgijskih napjeva i elemenata narodnih napjeva. Od glazbe svjetovnog sadržaja dokumenti spominju svirače u službi gradova, koji su sudjelovali u javnim svečanostima.

Najstarija božićna pjesma Bog se rodi v vitliomi je nastala u 14. vijeku, a u 15. vijeku se spominje Splićanin Mihael Bogotić koji je djelovao u Veneciji. Iz doba renesanse i baroka sačuvana su djela Ivana Lukačića Šibenčanina te dubrovačkih plemića Lukše i Antuna Sorkočevića.

Doba Ilirskog preporoda u 19. vijeku donosi pretpostavke za dostupnost umjetničke glazbe širem krugu građana. Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog (1846) smatra se prvom hrvatskom operom. Tada je napisana i Lijepa naša domovino (Mihanović - Runjanin), himna Republike Hrvatske.

Ferdo Livadić (1799 - 1879) smatra se prvim modernim hrvatski skladateljem i začetnikom narodnog stila u hrvatskoj glazbi.

Blagoje Bersa (1873 - 1934) postavio je temelje modernom orkestralnom stilu, uveo u operu realističku tematiku, skladao prva impresionistički obojena djela i kao pedagog odgojio niz istaknutih skladatelja. Modernitet se ogleda u njegovim solo pjesmama, zborskim opusima i orkestralnim djelima, ali najjače u operi Oganj.

Krešimir Baranović (1894 - 1975), koji je stvarao pod utjecajem ranog Stravinskog i narodnog melosa, stvara vlastiti glazbeni jezik i svojim djelom Licitarsko srce otpočinje novu epohu u razvoju savremenog baleta u Hrvatskoj.

Velika imena hrvatske klasične muzike su Ivan pl. Zajc (najpoznatiji kao skladatelj opere Nikola Šubić Zrinjski ), Jakov Gotovac (skladatelj poznat po komičnoj operi Ero s onoga svijeta), Boris Papandopulo (skladatelj i dirigent), Ivo Tijardović (operete Mala Floramye i Spli'ski akvarel), dirigent Lovro von Matačić, violinista Zlatko Baloković, pijanisti Vladimir Krpan i Ivo Pogorelić, sopranistice Zinka Kunc i Dunja Vejzović...

Počeci nove hrvatske glazbe (NHG) obično se vezuju uz 1961. godinu kada se prvi put održava Muzički biennale Zagreb (MBZ), međunarodni festival suvremene glazbe koji traje i danas.

Tradicionalna muzika

Tradicionalni hrvatski plesovi su drmeš, kolanje, linđo, taraban, trusa, trojanac. Kod pjevanja istaknimo istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici, bećarac, klapsko pjevanje, brojkavicu, brojalicu...

Tradicijska glazbala su dvojnice, tambura, lirica, diplice, drombulje, sopile, roženice, gunge...

Bogatstvo i raznolikost hrvatskog folklora proslavio je ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO - profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. u Zagrebu. Vrhunski plesači, pjevači i instrumentalisti održali su na hiljade nastupa i snimili desetine nosača zvuka. Lado posjeduje jedinstvenu kolekciju originalnih narodnih nošnji, kao i instrumenata.

Istaknute folklorne manifestacije su Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, a Festival dalmatinskih klapa u Omišu koji je prvi put organiziran 1967. imao je veliku ulogu u razvoju klapskog pjevanja koje zadnjih desetljeća doživljava procvat. U skoro 50 godina Festivala na omiškoj pozornici nastupilo je preko 470 klapa. Svake se godine na audiciji prijavi između 20-30 novih, debitantskih klapa.