EUzičke razglednice i Hrvatska: Robić, Metikoš, Kesovija, Dvornik…

19.02.14. 12:28

Radiosarajevo.ba

EUzičke razglednice i Hrvatska: Robić, Metikoš, Kesovija, Dvornik…

U drugom dijelu EUzičkih razglednica posvećenih Hrvatskoj, govorit ćemo o popularnoj glazbi koja je imala nekoliko vrhunaca, od prvih šlagera iz 1920-ih i 1930-ih (Vlaho Paljetak), preko najveće pjevačke zvijezde sredine 20. vijeka Ive Robića, zagrebačke škole šansone, "Adria sounda" Nikice Kalogjere... do savremenih kantautora poput Gibonnija.

Piše: Elvis J Kurtovich za Radiosarajevo.ba

Vlaho Paljetak (1893-1944) se smatra prvim hrvatskim kantautorom u današnjem značenju te riječi. Nastupao je pjevajući uz gitaru, a snimio je 60-ak pjesma, od kojih su najpopularnije: Ajme meni, Na Jadranu plavom, Od one divne noći, Adio Mare, Popevke sem slagal, Fala, a Marijana (koautor S. Šišić) je stekla svjetsku popularnost.

Hrvatski pjevač šlagera Ivo Robić, koji se pojavio na sceni još u 40-ima osim domaće, imao je i uspješnu međunarodnu karijeru. Prvi je domaći izvođač koji je snimio LP ploču (1956. - Pjeva vam Ivo Robić), a 1959. snima skladbu Morgen Petera Moessera, u aranžmanu Berta Kaempferta. Morgen se u cijelom svijetu prodala u tri miliona primjeraka, a taj singl donio je Robiću Zlatnu ploču Polydora i Brončanog lava Radio Luxembourg.

Godine 1958. pokrenut je Opatijski festival napravljen po uzoru na tada vrlo popularni Festival talijanske kancone Sanremo, a prvi Splitski festival održan je 1960. godine. Razvoj hrvatske popularne glazbe poklapa se i s razvojem Jugotona, prve i najveće diskografske kuće na prostorima bivše Jugoslavije. Osnovan je 1947. u Zagrebu na temeljima nacionaliziranog Elektrotona. Radio Zagreb je krenuo s radom 1926. godine, a Televizija Zagreb je emitiranje započela 1956; dvije godine ranije je održan je prvi Zagrebački festival zabavne glazbe koji je potpomogao razvoj zagrebačke škole šansone s početka 1960-ih, koju su proslavili Arsen Dedić, Hrvoje Hegedušić i Zvonko Špišić.

Rock and roll scena u Hrvatskoj se izgrađuje u 60-im, a od "električara" spomenimo Karla Metikoša, Bijele strijele, Crvene koralje i Grupu 220 čiji se vođa Drago Mlinarec smatra prvim značajnijim autorom rock muzike na našim prostorima.

U jazz-glazbi međunarodnu su slavu u 1960-ima stekli Zagreb jazz-kvartet, njegov utemeljitelj Boško Petrović i jedan od njegovih članova svestrani glazbenik Miljenko Prohaska (skladba Intima). Prohaska je s Ivicom Krajačem i Karlom Metikošom skladao i prvu hrvatsku rock-operu Gubec-beg (1975), a Jalta, Jalta (1971) Alfija Kabilje i Milana Grgića najpoznatiji je hrvatski mjuzikl.

Sedamdesete godine u hrvatskoj zabavnoj glazbi su u znaku autora kao što su (uz Arsena Dedića koji je pojava sama za sebe do današnjih dana) Nikica Kalogjera, Đorđe Novković, Zdenko Runjić, Đelo Jusić... a istaknuti interpretatori su Tereza Kesovija, Gabi Novak, Mišo Kovač, Oliver Dragojević... Godine 1975. osnovan je Parni Valjak, a 1977. Prljavo kazalište - prvi hrvatski novovalni sastav kome je uspjelo da objavi album. Ubrzo to uspijeva i Haustoru, Filmu i grupi Azra.

Osamdesetih godina u Hrvatskoj egzistiraju razni pravci i stilovi. Od tragova "novog romantizma" (grupa Boa), art rocka (Dorian Gray), post-punka (Paraf), preko "dalmatinskog rocka " (Đavoli), funka Dine Dvornika, synhpopa (Denis & Denis), komercijalne "evrovizijske" glazbe (Danijel, Riva, Tajči), do heavy zvuka grupe ,"čiji je tada član bio najpoznatiji savremeni hrvatski kantautor" Gibonni.

Hrvatska popularna glazba u novom mileniju ne gubi vitalnost i raznolikost. Od Hladnog Piva i Majki do Severine, od Matije Dedića do 2Cellos - svako može pronaći nekog hrvatskog izvođača koji će mu se dopasti. Najuglednija glazbena nagrada u Hrvatskoj je "Porin", a do sada su najviše "Porina" dobili: Nikša Bratoš (32), Gibonni (21) i Oliver Dragojević (19 Porina).