Četrdeset godina otkako se Brandt poklonio žrtvama u Varšavi
Radiosarajevo.ba
U Njemačkoj se u utorak obilježava 40. godišnjica legendarnog poklona tadašnjega njemačkog kancelara Willyja Brandta pred spomenikom žrtvama varšavskoga geta koji je postao simbolom politike približavanja Istoka i Zapada.
"To je bila gesta koja nas plijeni i danas. To je bila gesta koja je tražila pomirenje", rekao je tokom posjete Varšavi njemački predsjednik Christian Wulff, dodajući da se iz Brandtove geste razvila "slika jedne nove Njemačke i novih Nijemaca, slika slobodoljubive, demokratske i miroljubive Njemačke koja traži pomirenje sa svojim susjedima".
Njemački predsjednik boravi u Varšavi, gdje s poljskim kolegom Bronislawom Komorowskim sudjeluje na svečanostima u povodu 40. godišnjice potpisivanja Varšavskog ugovora kojim je Njemačka, 25 godina nakon Drugoga svjetskog rata, priznala zapadnu granicu Poljske na rijekama Odri i Nisi, dogovorenu između saveznika na Potsdamskoj konferenciji 1945.
Varšavski ugovor je važan element politike pomirenja Willyja Brandta, kojim je uveliko omogućeno i postupno približavanje Zapadne i Istočne Njemačke, što je na kraju završilo padom Berlinskoga zida 1989.
Nekoliko mjeseci prije Varšavskog ugovora potpisan je Moskovski ugovor u kojem su Njemačka i Sovjetski savez priznali poslijeratne evropske granice.
Wulff je u Varšavi podsjetio na otpor na koji je Brandt naišao u Njemačkoj, posebno kad je riječ o kršćanskim demokratima. "Ja tu bojazan i danas mogu razumjeti, ali ona se, hvala Bogu, nije ostvarila", rekao je Wulff.
I njemački mediji u utorak podsjećaju na veliki unutarnjopolitički otpor koji je Willy Brandt doživio zbog politike prema Istoku, prenijela je Hina. Najveći su otpor priznavanju granica pružile udruge Nijemaca prognanih iz područja koja su prije Drugoga svjetskog rata pripadala Njemačkoj, poput Istočne Pruske ili Gornje Šlezije.
fena
"To je bila gesta koja nas plijeni i danas. To je bila gesta koja je tražila pomirenje", rekao je tokom posjete Varšavi njemački predsjednik Christian Wulff, dodajući da se iz Brandtove geste razvila "slika jedne nove Njemačke i novih Nijemaca, slika slobodoljubive, demokratske i miroljubive Njemačke koja traži pomirenje sa svojim susjedima".
Njemački predsjednik boravi u Varšavi, gdje s poljskim kolegom Bronislawom Komorowskim sudjeluje na svečanostima u povodu 40. godišnjice potpisivanja Varšavskog ugovora kojim je Njemačka, 25 godina nakon Drugoga svjetskog rata, priznala zapadnu granicu Poljske na rijekama Odri i Nisi, dogovorenu između saveznika na Potsdamskoj konferenciji 1945.
Varšavski ugovor je važan element politike pomirenja Willyja Brandta, kojim je uveliko omogućeno i postupno približavanje Zapadne i Istočne Njemačke, što je na kraju završilo padom Berlinskoga zida 1989.
Nekoliko mjeseci prije Varšavskog ugovora potpisan je Moskovski ugovor u kojem su Njemačka i Sovjetski savez priznali poslijeratne evropske granice.
Wulff je u Varšavi podsjetio na otpor na koji je Brandt naišao u Njemačkoj, posebno kad je riječ o kršćanskim demokratima. "Ja tu bojazan i danas mogu razumjeti, ali ona se, hvala Bogu, nije ostvarila", rekao je Wulff.
I njemački mediji u utorak podsjećaju na veliki unutarnjopolitički otpor koji je Willy Brandt doživio zbog politike prema Istoku, prenijela je Hina. Najveći su otpor priznavanju granica pružile udruge Nijemaca prognanih iz područja koja su prije Drugoga svjetskog rata pripadala Njemačkoj, poput Istočne Pruske ili Gornje Šlezije.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
