Bugarska i Rusija se saglasile o izgradnji 'Južnog toka'
Radiosarajevo.ba
Predstavnici Bugarske i Rusije potpisali su danas u Sofiji sporazum o zajedničkoj izgradnji bugarskog dijela gasovoda "Južni tok".
Sporazum su potpisali izvršna direktorica bugarske energetske kompanije BEH Maja Hristova i predsjednik Upravnog odbora Gazproma Aleksej Miler u prisustvu premijera Rusije i Bugarske Vladimira Putina i Bojka Borisova.
Taj projekt omogućit će dopremanje ruskog prirodnog gasa do centralnoevropskih zemalja i Italije.
Sporazumom se predviđa i stvaranje zajedničke kompanije za izgradnju i upravljanje bugarskim dijelom gasovoda "Južni tok".
Premijer Borisov rekao je da je sa ruskim zvaničnicima dogovorio da računi novog preduzeća budu u Bugarskoj banci za razvoj, koja je u stopostotnom vlasništvu države.
Kako je javio dopisnik Tanjuga iz Sofije, troškove izgradnje će obje strane podnijeti podjednako.
U projektu "Južni tok" uključena je i Srbija, koja je već formirala zajedničko srpsko-rusko preduzeće.
Predviđeno je da se tim gasovodom, koji bi trebalo da bude pušten u pogon 2015., ispod Crnog mora transportuje godišnje do 63 milijarde kubnih metara ruskog prirodnog gasa u Bugarsku i druge zemlje koje su uključene u taj veliki regionalni energetski projekt.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare potpisan je i sporazum o socijalnom osiguranju između Bugarske i Rusije, a tiče se, kako je rekao Borisov, 60.000 građana.
Prema Putinu, od velikog značaja za izgradnju gasovoda je smanjivanje tranzitnih rizika i širenje infrastrukture.
"Potpisivanjem sporazuma o izgradnji gasovoda vlade obje države obezbijedile su sebi povećanje budžeta za oko dvije milijarde eura godišnje u narednih nekoliko mandata", naglasio je Putin.
Gasni sporazum Bugarske i Rusije je, međutim, napala konzervativna partija bivšeg bugarskog premijera Ivana Kostova, iako u parlamentu podržava manjinski kabinet Borisova.
Konzervativci su apelirali na vladu Borisova da "odoli Putinovim pritiscima i ne dozvoli Moskvi da nameće svoje interese Bugarskoj", u suprotnom su zaprijetili otkazivanjem podrške.
Premijer Borisov istakao je i da njegova zemlja radi na realizacijii drugog projekta "Nabuko".
Gasovod Nabuko - konkurentski enegetski projekt čiju gradnju zagovaraju Sjedinjene Američke Države i Evropska unija takođe će prolaziti kroz Bugarsku, koja tvrdi da je riječ o dva komplementarna projekta.
Premijer Putin je, međutim, ove godine više puta izjavljivao da je realizacija projekta "Nabuko" teško ostvariva, jer nema dovoljno sirovine da taj gasovod rentabilno radi.
Danas se na ulicama Sofije pojavilo i stotinjak demonstranata, koji su protestiralii zbog najavljenog sporazuma, ističući da će njime Bugarska postati potpuno zavisna od ruske nafte, gasa i nuklearne energije.
Putin je naglasio da je sa Borisovim dogovorio i drugi važan projekt - izgradnju nuklerke "Belene", kao i da "do kraja godine bude odobren tehnički dio projekta nuklerake", dodao je on.
Putin je naglasio da ruska strana posjeduje i konačnu cijenu izgradnje, ali je odbio da je saopći, uz obrazloženje da ona mora biti usaglašena s bugarskom vladom.
Premijer Borisov je početkom ove sedmice, ponudio Srbiji i Hrvatskoj manji udio u budućoj atomskoj elektrani "Belene", zahtjevajući da se Beograd i Zagreb o tome izjasne najkasnije do danas.
Ministar energetike Petar Škudrić izjavio je Tanjugu u četvrtak, pozivajući se na stav Vlade Srbije, da sudjelovanje Srbije u tom projektu u principu nije isključeno, ali uz uvjet da prethodno sačinjena studija izvodljivosti pokaže potpunu opravdanost takve investicije.
Iz Zagreba je zasad stigla negativna reakcija na prijedlog Sofije da i Hrvatska sudjeluje u gradnji nove bugarske nuklearke.
Makedonski vicepremijer zadužen za ekonomiju Vladmir Peševski dobio je samo usmenu ponudu bugarskog ministra ekonomije i energetike Trajča Trajkova.
Rusi su u Bugarskoj izgradili nuklearku "Kozloduj", koja je sastavljena iz šest reaktora. Borisov je u vezi realizacije izgradnje naftovoda Burgas - Aleksandrupolis rekao da postoje problemi u vezi s ekologijom, kao i da će konačnu reč dati stručnjaci.
Premijeri Borisov i Putin u Sofiji su razgovarali i o smanjenju cijena ruskog gasa, ali i drugim vidovima saradnje.
Putin je u Sofiju stigao sa 90 minuta zakašnjenja, a sa sobom je doveo ministra energetike Sergeja Šmatka, zamjenika ministra inostranih poslova Vladimira Titova, direktora državnog preduzeća "Rosatom" Sergeja Kirijenka i predsjednika Upravnog odbora "Gasproma".
Putin se u Sofiji sastao i sa bugarskim predsjednikom Geogrijem Prvanovim.
fena
Sporazum su potpisali izvršna direktorica bugarske energetske kompanije BEH Maja Hristova i predsjednik Upravnog odbora Gazproma Aleksej Miler u prisustvu premijera Rusije i Bugarske Vladimira Putina i Bojka Borisova.
Taj projekt omogućit će dopremanje ruskog prirodnog gasa do centralnoevropskih zemalja i Italije.
Sporazumom se predviđa i stvaranje zajedničke kompanije za izgradnju i upravljanje bugarskim dijelom gasovoda "Južni tok".
Premijer Borisov rekao je da je sa ruskim zvaničnicima dogovorio da računi novog preduzeća budu u Bugarskoj banci za razvoj, koja je u stopostotnom vlasništvu države.
Kako je javio dopisnik Tanjuga iz Sofije, troškove izgradnje će obje strane podnijeti podjednako.
U projektu "Južni tok" uključena je i Srbija, koja je već formirala zajedničko srpsko-rusko preduzeće.
Predviđeno je da se tim gasovodom, koji bi trebalo da bude pušten u pogon 2015., ispod Crnog mora transportuje godišnje do 63 milijarde kubnih metara ruskog prirodnog gasa u Bugarsku i druge zemlje koje su uključene u taj veliki regionalni energetski projekt.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare potpisan je i sporazum o socijalnom osiguranju između Bugarske i Rusije, a tiče se, kako je rekao Borisov, 60.000 građana.
Prema Putinu, od velikog značaja za izgradnju gasovoda je smanjivanje tranzitnih rizika i širenje infrastrukture.
"Potpisivanjem sporazuma o izgradnji gasovoda vlade obje države obezbijedile su sebi povećanje budžeta za oko dvije milijarde eura godišnje u narednih nekoliko mandata", naglasio je Putin.
Gasni sporazum Bugarske i Rusije je, međutim, napala konzervativna partija bivšeg bugarskog premijera Ivana Kostova, iako u parlamentu podržava manjinski kabinet Borisova.
Konzervativci su apelirali na vladu Borisova da "odoli Putinovim pritiscima i ne dozvoli Moskvi da nameće svoje interese Bugarskoj", u suprotnom su zaprijetili otkazivanjem podrške.
Premijer Borisov istakao je i da njegova zemlja radi na realizacijii drugog projekta "Nabuko".
Gasovod Nabuko - konkurentski enegetski projekt čiju gradnju zagovaraju Sjedinjene Američke Države i Evropska unija takođe će prolaziti kroz Bugarsku, koja tvrdi da je riječ o dva komplementarna projekta.
Premijer Putin je, međutim, ove godine više puta izjavljivao da je realizacija projekta "Nabuko" teško ostvariva, jer nema dovoljno sirovine da taj gasovod rentabilno radi.
Danas se na ulicama Sofije pojavilo i stotinjak demonstranata, koji su protestiralii zbog najavljenog sporazuma, ističući da će njime Bugarska postati potpuno zavisna od ruske nafte, gasa i nuklearne energije.
Putin je naglasio da je sa Borisovim dogovorio i drugi važan projekt - izgradnju nuklerke "Belene", kao i da "do kraja godine bude odobren tehnički dio projekta nuklerake", dodao je on.
Putin je naglasio da ruska strana posjeduje i konačnu cijenu izgradnje, ali je odbio da je saopći, uz obrazloženje da ona mora biti usaglašena s bugarskom vladom.
Premijer Borisov je početkom ove sedmice, ponudio Srbiji i Hrvatskoj manji udio u budućoj atomskoj elektrani "Belene", zahtjevajući da se Beograd i Zagreb o tome izjasne najkasnije do danas.
Ministar energetike Petar Škudrić izjavio je Tanjugu u četvrtak, pozivajući se na stav Vlade Srbije, da sudjelovanje Srbije u tom projektu u principu nije isključeno, ali uz uvjet da prethodno sačinjena studija izvodljivosti pokaže potpunu opravdanost takve investicije.
Iz Zagreba je zasad stigla negativna reakcija na prijedlog Sofije da i Hrvatska sudjeluje u gradnji nove bugarske nuklearke.
Makedonski vicepremijer zadužen za ekonomiju Vladmir Peševski dobio je samo usmenu ponudu bugarskog ministra ekonomije i energetike Trajča Trajkova.
Rusi su u Bugarskoj izgradili nuklearku "Kozloduj", koja je sastavljena iz šest reaktora. Borisov je u vezi realizacije izgradnje naftovoda Burgas - Aleksandrupolis rekao da postoje problemi u vezi s ekologijom, kao i da će konačnu reč dati stručnjaci.
Premijeri Borisov i Putin u Sofiji su razgovarali i o smanjenju cijena ruskog gasa, ali i drugim vidovima saradnje.
Putin je u Sofiju stigao sa 90 minuta zakašnjenja, a sa sobom je doveo ministra energetike Sergeja Šmatka, zamjenika ministra inostranih poslova Vladimira Titova, direktora državnog preduzeća "Rosatom" Sergeja Kirijenka i predsjednika Upravnog odbora "Gasproma".
Putin se u Sofiji sastao i sa bugarskim predsjednikom Geogrijem Prvanovim.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
