Bruxelles: Počeo samit EU-a u vezi sa krizom u eurozoni

Čelnici 27 zemalja članica Evropske unije okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na dvodnevnom samitu kako bi donijeli niz mjera za borbu protiv dužničkih kriza, a sastanak bi mogao proteći u znaku nove krize u Portugalu koja bi mogla predstavljati novu prijetnju za stabilnost eura. 

Evropska unija već mjesecima priprema niz protukriznih mjera koje bi trebale osigurati stabilnost eura, zajedničke valute koju dijeli 17 od 27 zemalja članica. Finansijska i ekonomska kriza najprije je pogodila Grčku, a zatim i Irsku, koje su se morale obratiti za pomoć svojim evropskim partnerima, a sljedeći na redu mogao bi biti Portugal. 

Portugalska vlada premijera Josea Socratesa dogovorila je s Evropskom komisijom novi paket mjera štednje kojima bi se proračunski deficit u toj zemlji 2013. sveo na dva posto BDP-a, čime bi se izbjegla potreba da zatraži međunarodnu financijsku pomoć. Međutim, u srijedu navečer je portugalski parlament odbacio taj paket, a odmah nakon toga premijer Socrates podnio je ostavku, što bi moglo dodatno povećati nepovjerenje investitora na tržištu kapitala i onemogućiti Portugalu da se finansira po prihvatljim kamatama zbog čega bi bio prisiljen obratiti se za pomoć EU-u.

Čelnici bi na samitu trebali prihvatiti niz mjera za suočavanje s krizom u euro zoni, koje uključuju uspostavu stalnog fonda za stabilnost eura, za što je potrebna promjena Lisabonskog ugovora, mjere za jačanje konkuretnosti i produktivnosti evropske ekonomije te mjere za jačanje proračunske discipline.

Međutim, jedna od važnijih mjera, odluka o jačanje zajmodavnih kapaciteta privremenog Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF), čiju će pomoć možda trebati Portugal, odgođena je do juna, jer je sada ne može potvrditi jedna zemlja članica. Finska je
raspustila parlament prije izbora koji će se održati 17. aprila i ne može donositi nikakve formalne odluke prije nego što se uspostavi nova vlada što se najranije može dogoditi u maju.

EFSF na papiru raspolaže s 440 milijardi eura, ali njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosi tek 250 milijardi eura, jer preostali dio otpada na jamstva kako bi fond imao najviši kreditni rejting. Dogovoreno je da se njegov stvarni zajmodavni kapacitet poveća na 440 milijardi, ali će to morati čekati novu vladu u Finskoj.

Iako su ministri finansija početkom ove sedmice postigli dogovor o načinu finansiranja ESM-a, čiji će stvarni zajmodavni kapacitet iznositi 500 milijardi eura, zahtjev njemačke kancelarke Angele Merkel još bi jedanput mogao zakomplicirati sastanak evropskih čelnika.

Za ESM će trebati osigurati 700 milijardi eura da bi njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosio 500 milijardi eura. Od toga iznosa, zemlje članice, svaka prema svojoj ekonomskoj snazi, uplaćuju 80 milijardi, a preostalih 620 milijardi eura bilo bi u obliku jamstava.
Zemlje članice bi prema dogovoru trebale uplatiti polovinu svog doprinosa do 1. jula 2013., a drugu polovinu u tri isplate tokom sljedeće tri godine. Međutim, Njemačka, sada traži da se isplata druge polovine produlji na pet godina.

Čelnici bi trebali pakt za euro, koji predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećali konkurentnost svojih ekonomija. Riječ je o poticanju zaposlenosti i održivih javnih finansija, reviziji sistema plaća kako bi se cijena rada uskladila s produktivnošću, prilagodbi penzionog sistema demografskoj situaciji i ograničavanju ranog odlaska u penziju. Pakt se odnosi na zemlje euro zone, a otvoren je i za druge članice. Zasad su najavile da će mu se pridružiti Danska, Poljska i Bugarska.

Također bi čelnici trebali podržati niz mjera za jačanje proračunske discipline o čemu su još potrebni pregovori s Evropskim parlamentom, a očekuje se da bi to moglo biti dovršeno do juna.

Šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a razgovorat će i o Libiji i pokušati uskladiti zasad podijeljena stajališta oko ciljeva i vrste vojne intervencije u toj zemlji. Bit će riječi i o pomoći Japanu nakon razornog potresa koji je pogodio tu zemlju, prenosi Hina. 

Fena