Željana Zovko kritikovala Europsku komisiju: "BiH ne trebaju nove pridike, već konkretna pomoć"

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je razočarenje što Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju o proširenju nije u dovoljnoj mjeri prepoznala složenu političku i ustavnu stvarnost Bosne i Hercegovine, ističući da toj zemlji nisu potrebne nove kritike, već konkretna pomoć i politička podrška.

Govoreći tokom rasprave na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), nakon što je komesarka za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu, Zovko je kritikovala pristup prema BiH, posebno način na koji je u izvještaju tretirano pitanje statusa Ureda visokog predstavnika (OHR).

Upozorila je da se pritom ne uzimaju dovoljno u obzir složeno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi njene administracije.

Trending

Ko je Abdul El-Sayed – prvi musliman u Senatu SAD: Historijska pobjeda sina egipatskih imigranata

Posebno je kritikovala kriterije Europske komisije prilikom ocjenjivanja reformi u BiH, pitajući zašto se reforma Ustavnog suda tretira na istom nivou kao i tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.

Ukazala je i na tehničke zahtjeve zbog kojih je, kako je navela, blokirano 400 miliona eura (782,49 miliona KM) namijenjenih jednoj poslijeratnoj zemlji.

Prije oko 3h

Kritika iz Brisela: BiH se sve više udaljava od evropskog puta, reforme pale na ispitu

"Zaista mislite da će tehnički detalji zbog kojih je blokirano 400 miliona eura jednoj zemlji koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine?", upitala je Zovko tokom rasprave.

U izjavi nakon sastanka ponovila je da Europska komisija, prema njenom mišljenju, nije dovoljno uvažila specifičnosti Bosne i Hercegovine.

"Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove kritike, već konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti tri konstitutivna naroda nema ni održivog napretka na europskom putu", poručila je Zovko.

Pozdravila je činjenicu da je u izvještaju prepoznata potreba za reformom izbornog zakonodavstva, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali je upozorila da je izostao konkretan iskorak ka otvaranju pristupnih pregovora.

Dodala je da je Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da tek treba vidjeti šta će on konkretno podrazumijevati.

Zovko se osvrnula i na Crnu Goru, pozdravivši ambiciozan plan okončanja njenih pristupnih pregovora do decembra, ali je upozorila da šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore i dalje čeka rješenje.

Naglasila je da njihovo rješavanje mora biti sastavni dio napretka Crne Gore na putu ka Europskoj uniji, posebno u okviru poglavlja 23 i 31.

"Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Evropske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realno. Ne smijemo stvarati nova razočarenja u jugoistočnoj Europi, već ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje preuzetih obaveza", poručila je Zovko.