Zastupnici tražili odgovore o nepoštivanju ljudskih prava i o naoružanju

Zastupnik Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut zatražio je danas odgovor od ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka u vezi nepoštovanja, kako je kazao, ljudskih prava ambasadorice Mirsade Čolaković.

Arnaut je ocijenio da se prema njoj postupalo krajnje nefer nakon situacije predaje zahtjeva za reviziju presude u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Republike Srbije Međunarodnom sudu pravde u Haagu, kada je Čolaković obavljala dužnost ambasadorice u Holandiji.

Ministar Crnadak ne prisustvuje danas sjednici oba doma PSBiH na kojoj poslanici i delegati postavljaju pitanja, a Vijeće ministara odgovara, te nije na to pitanje nije ni odgovoreno zbog čega je Arnaut izrazio nezadovoljstvo.

Zastupnica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević podsjetila je danas da se BiH kao član Energetske zajednice, nalazi se u procesu usklađivanja zakonodavstva s Trećim energetskim paketom u elektroenergetskom i gasnom sektoru.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović pojasnio je da je BiH od 2015. godine u fazi prilagođavanja zakonodavstva u oblasti energetike te je održano 11 ministarskih sastanaka s resornim ministrima iz Republike Srpske i Federacije BiH, radi usaglašavanja Zakona o regulatoru električne energije, prirodnog gasa, prijenosu i tržištu električne energije u BiH.

Taj zakon nije usklađen s Trećim energetskim paketom i drugim zakonskim rješenjem koji se odnosi na zakon o uspostavi operatora prenosnog sistema, kada je u pitanju električna energija tekst zakona je prilagođen dogovorenim rješenjima prije svega se to odnosi na budući model operatora.

"Nakon što entiteti daju svoj stav o zakonskim rješenjima ona bi se trebala naći u parlamentu BiH, a nakon usvajanja tih zakona BiH bi bila skinuta s liste zemalja pod sankcijama Energetske zajednice", kazao je Šarović.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović zatražio je od Ministarstva odbrane odgovor na pitanje o nepoštovanju i kršenju Sporazuma o regionalnoj saradnji (Anexa I Dejtonskog mirovnog sporazuma) od Srbije i Hrvatske, a posebno u smislu naoružavanja susjednih država.

Podsjetio je da smisao tog aneksa da se ne urušava balans, za koji Bećirović sada tvrdi da je narušen smatrajući da je u toku utrka u naoružanju u regionu gdje se kupuju avioni, helikopteri i borbena vozila, dok se u isto vrijeme Oružane snage BiH nastoji oslabiti.

"Šta je učinjeno da se ukaže na taj opasni debalans odnosno da BiH zaštiti svoje interese", naglasio je Bećirović.

Na to pitanje odgovorio je zamjenik ministrice odbrane Boris Jerinić koji je podsjetio je da je Dejtonski sporazum utvrdio gornji limit u pet kategorija naoružanja koji se odnose na borbene tenkove, artiljeriju kalibra većeg od 75 milimetara, oklopna borbena vozila, borbene avione i jurišne helikoptere.

Dodao je da je gornji limit određen, ali on se ne mora postići, no potvrdio je da nije došlo do kršenja tog aneksa Sporazuma jer niti jedna država potpisnica sporazuma nije dosegla gornji limit.

" BiH posjeduje 79,3 posto limita u borbenim tenkovima, Crna Gora ih nema, dok Hrvatska ima 57,1 posto i Srbija 49,89 posto. Kada su u pitanju oklopna vozila BiH ima 80 posto, Crna Gora 12,5, Hrvatska 64,12 i Srbija 71,5 posto. BiH ima 91,7 posto limita topova, Crna Gora 35 posto, Hrvatska 92,33, a Srbija 64,71 posto". istaknuo je Jerinić.

Kada je u pitanju borbena avijacija BiH 30,7 posto, Crna Gora 33,3, Hrvatska 19,35, Srbija 53,15 posto. U kategoriji jurišnih helikoptera BiH ima 33,33 posto, Crna Gora 85, Hrvatska 80,9 i Srbija 65,2 posto.