Zašto Tužilaštvo ne reagira na osnivanje paralelne obavještajne službe u RS?

Sarajevo često ima običaj da prilično burno reagira na šou i bezbrojne spinove bivšeg predsjednika RS i aktualnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji su već postali dio ionako koloritne političke scene BiH.

Piše: Faruk Vele

No, reakcije uglavnom izostaju kada se radi o nekim prolomnim i ključnim događajima po interese ove zemlje. Tako je, zahvaljujući Dodikovoj dimnoj zavjesi sa zastavom RS-a, neopaženo prošla i inauguracija Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, što je je drugo ime za paralelnu obavještajnu službu na nivou entiteta.

Prema saznanjima Radiosarajevo.ba, ovi događaji su izazvali uznemirenost i unutar krugova međunarodne zajednice, koji obavljaju konsultacije u vezi s ovim pitanjem.

Mada je priča o osnivanju Savjeta u javnosti još od 2013. godine, iz ilegale izlaze tek dolaskom Željke Cvijanović na mjesto predsjednice Republike Srpske i odlaskom Dodika u Sarajevo.

Kako su mediji prenijeli, u Službenom glasniku RS-a od 16. novembra objavljena je Odluka o imenovanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS, kojom je za njegovog predsjedavajućeg imenovan Siniša Karan, a za članove: Sredoje Nović, nekadašnji podsekretar SDB-a, Predrag Ćeranić, prvi Dodikov obavještajac, Srđan Rajčević i Draga Mastilović.

Pored toga, prema informacijama koje je objavio bloger Slobodan Vasković, najavljeno je i formiranje Rezervnog sastava MUP RS, što je drugo ime za embrion Oružanih snaga RS, a osnovni cilj je potiranje institucija države.

Pored diskreditacije države, Dodikova vlast ima vjerovatno za cilj da kreira aparat koji bi se obračunavao i sa njegovim političkim neprijateljima upravo pod firmom zaštite ustavnog poretka, što je samo logičan nastavak puta u diktaturu.

Prema informacijama Radiosarajevo.ba iz sigurnosnih krugova, najnoviji potezi vlasti RS pod efektivnom kontrolom Milorada Dodika imaju ruske obrise i svojevrsni je "modus operandi" dešavanja kakva smo gledali na Krimu i drugdje gdje su "baćuške" umiješali svoje prste.

Štaviše, mnogo toga ukazuje da je upravo ruski faktor dao direktan nalog za realizaciju posljednjih aktivnosti.

Dodiku su do sada smetali Sud BiH, Ustavni sud, Oružane snage su nazivan nepotrebnima i skupima, a sada je na red došla i obavještajna služba.

Plan je da se poslije osnivanja Savjeta vjerovatno uspostavi i određeni biro pri Vladi RS, što bi tek mogao biti uvod u osnivanje entitetske službe sigurnosti.

Treba to gledati i u kontekstu informacije koja je, također, prošla prilično neopaženo - da je novi ambasador Srbije u BiH dugogodišnji šef srpske tajne službe (BIA) Aleksandar Đorđević, inače čovjek blizak srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. Pametnom i išaret dosta.

Treba li podsjetiti i na ulogu Rusije, pa posredno i Srbije, u nedavnim dešavanja u Makedoniji i Crnoj Gori.

"Tako to Rusija radi. To smo imali i na Krimu, odnosno Ukrajini... Uđe se sa nekim nevladinim organizacijama, savjetima, pa se prave službe, vlade. Djeluje se ekonomski, vjerski, obavještajno... To su planovi kao se na nekom teritoriju izaziva docjepljenje. Napravi sukob, granice i gotovo", tvrde naši sagovornici upućeni u dešavanja iza scene bh. političke scene.

Radi se o vrlo opasnim rabotama. S obzirom na Dodikove najave izmjena Ustavna RS, najavu ukidanja Vijeća naroda, kojim bi se izbjegla i blokada eventualne secesije, te moguće unošenje i paralelne obavještajne službe najviši pravni akt entiteta, nema dileme da gledamo pokušaje rušenja ustavnog poretka i zakona!

A po Ustavu, u ovoj zemlji može postojati samo jedna obavještajna služba ili oružane snage. Bilo koji organ vlasti, na bilo kojoj razini države, ili organizacija koji stoje iza kreiranja takvih (para)institucija, vrlo jasno ide protiv države.

Jedno od ključnih obilježja de facto državnosti, kaže Sead Turčalo, profesor za Fakuleta političkih nauka u Sarajevu, jeste pitanje sigurnosti, to jeste da zemlja ima monopol sile, odnosno kontrolu nad sigurnosnim aparatom.

"Već duži period se dešava da ono što je urađeno kroz integraciju i obavještajnog i sektora odbrane, Oružanih snaga, u RS-u bude zamijenjeno nekim pseudo institucijama koje bi joj trebale dati obilježje de facto državnosti. Taj dugoročni cilj, pošto je tako formuliran, ima za posljedicu da destruira ključna obilježja državnosti koje ima BiH. Od uspostave paralelnih institucija koje vode vanjsku politiku, do činjenice da predsjedavajući Predsjedništva BiH otvara ispostave entiteta u drugim državama!? Kroz ključne elemente državnosti poput vanjske politike i sigurnosti, počinju se, dakle, graditi paralelne, pseudo institucije", rekao je Turčalo za naš portal.

Milorad Dodik po broju djela ozbiljno konkuriše i nobelovcu Ivi Andriću, pa se nameće pitanje zašto Tužilaštvo BiH konačno ne reagira, odnosno da naloge nadležnim agencijama da ispitaju o čemu se radi i kamo vodi priča o Savjetu za zaštitu ustavnog poretka RS.

Zašto državu ne štite oni koje ona plaća da to rade?! Treba se prisjetiti reakcije Španije na pokušaje secesionista u Kataloniji. Ili bliže, nakon priprema atentata na Mila Đukanovića u Podgorici i dešavanja u Sobranju, gdje se opet pokušala nametnuti volja Moskve.

"Jedino Državno tužilaštvo ovdje nešto može uraditi. Oni po službenoj dužnosti mogu reagirati. Čak i bez posebnih saznanja, jer ovi ljudi sve što rade javno govore, pred televizijskim kamerama. Tako je i u ovom slučaju. A to što rade je krajnje opasno, protuustavna radnja, čiji je cilj cijepanje države. Onda to nema kraja", navodi sagovorik Radiosarajevo.ba.

Očito je, kako je naveo i novinar Vasković da je "đavo odnio svaku šalu", jer je "Neko procijenio da su se “Stekli Uslovi” za definitivno razvaljivanje BiH".