Zašto i ko svjesno urušava Javni servis BiH?

Menadžment Radiotelevizije Bosne i Hercegovine uputio je Parlamentarnoj skupštini, Vijeću ministara i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine popis hitnih zahtjeva koji bi omogućili normalno funkcionisanje BHRT-a.

Sve ono što parlamentarci, političari, zvaničnici u našoj zemlji govore o BHRT-u počinje ili završava s riječima: TREBALO BI. Oni o kojima ovisi sudbina BHRT-a, u Parlamentu Bosne i Hercegovine, javno kažu da ne plaćaju pretplatu. Zašto i ko nečinjenjem svjesno urušava Javni servis BiH?

Osnivač, zakonodavna, sudska i izvršna vlast Bosne i Hercegovine dužni su omogućiti normalno funkcionisanje BHRT-a. Zbog toga BHRT zahtijeva od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da obezbijede poštivanje Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na raspodjelu takse sa teritorije cijele BiH. Traži se i da Vijeće ministara donese odluku da se iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili tekuće budžetske rezerve BHRT-u hitno dodijele sredstva za izmirenje dugovanja BHRT-a, piše BHRT.

Trending

Preminuo profesor emeritus Sead Musić: "Oblikovao je bh. umjetničku i kulturnu scenu"

"Tražimo od predsjednika VSTV-a da se utvrdi i javno objave razlozi za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presude u sporovima koje je Ustavni sud uvažio apelaciju u korist BHRT-a", kaže Belmin Karamehmedović, v. d. generalnog direktora BHRT-a.

RTV taksa u Bosni i Hercegovini je između politike i zakona. Prema zakonu, 25 posto prihoda od naplate takse ide entitetskim servisima, 50 posto BHRT-u. No, novac koji pripada BHRT-u RTRS bez pravnog uporišta zadržava u svojoj kasi. Tako je bez sankcija do sada zadržao 102 miliona maraka. Ne ide u korist ni činjenica da se pojedini parlamentarci hvale i pozivaju na neplaćanje RTV takse. Zakon se blokira i u Parlamentu Federacije.

"To je zakonska obaveza pa se u jednom dijelu države BiH ta RTV taksa ne plaća, a zvaničnici, konkretno iz HDZ-a koji znaju da se ne plaća RTV taksa tamo gdje su oni većina, ne čine ništa. Stoji im Zakon o izmjenama i dopunama o izvršnom postupku gdje HDZ blokira njegovo usvajanje u Domu naroda Parlamenta Federacije. Dajte više da skinemo maske", kaže Sanela Prašović Gadžo, novinarka i rediteljica.

Maske su skinute. HDZ BiH smatra da ne mora poštovati zakon, niti plaćati RTV taksu.

"Nisam ja rekla da plaćam redovno RTV taksu, ja plaćam kablovsku televiziju, a plaćala sam prije. Treba naći rješenje, to Vam ja govorim. I ja sad u zadnjih godinu dana ne plaćam", kaže Marina Pendeš, delegatkinja Doma naroda PSBiH.

I dok jedni izbjegavaju platiti zakonski porez tj. RTV taksu bez odgovornosti jer krše zakon, drugi ističu da para ima, ali da nedostaje političke volje. I to prebacivanje odgovornosti ne dovodi do rješenja koje BHRT hitno treba, a od žaljenja račune ne može platiti.

"Meni je doista žao što javni RTV sistem funkcionira na ovakav način. Činili smo sve, stavljali smo nekoliko puta te tačke, ali znate da se odluka mora donijeti konsenzusom. Prema tome, sve dok ne postoji, odnosno dok ne uključimo odgovornost pojedinačno svakog od nas prema funkciji koju obnašamo, ne samo izvršne tako i parlamentarne mislim da će postojati ovakvi problemi", kazala je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Iz Komisije za saobraćaj i komunikacije kao trenutno jedino jednokratno i kratkoročno rješenje vide u visokom predstavniku u BiH i instituciji OHR-a.

"Na način da visoki predstavnik sada i hitno intervenira, kao što je intervenirao u predmetu 'Vijadukt', na način da BHRT-u hitno odredi iznos od 50 miliona maraka, što bi bilo dovoljno da ove prioritetne obaveze BHRT-a prije svega prema EBU, Elektroprivredi BiH, Sarajevogasu BHRT izvrši", smatra Jasmin Emrić, Komisija za saobraćaj i komunikacije PSBiH.

I dok BHRT čeka odgovor iz OHR-a, čeka se i na dogovor koalicionih partnera na državnom nivou.

"Trenutno se traži modalitet u smislu novca u budžetu koji neće biti potrošen. Višak novca u budžetu postoji, nešto u budžetskoj rezervi, postoje projekti koji ne mogu biti realizirani do kraja godine. Dakle, ovdje nije pitanje da li postoji novac, novac postoji, ovdje je pitanje da li postoji dovoljan broj onih pored nas koji žele da se taj novac prebaci BHRT-u", govori Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH.

"S obzirom da nadležno ministarstvo u rezervi ili pričuvi ima oko 47 miliona maraka, mislim da se može naći rješenje, makar privremeno, da se ovi dugovi koje ima BHRT makar privremeno riješe, dok ne dođemo do apsolutno ispravnog zakonskog rješenja", izjavio je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda PSBiH.

Spas u zadnji čas traži i akademska zajednica, podsjećajući da je BHRT simbol državnosti.

"I on je neizostavan sastavak svake demokracije, pa i ove krhke bosanskohercegovačke. Ako dopustimo da se ugasi BHRT, ili da egzistirate na ovaj način koji je dehumanizirajući za vas, onda stvarno možemo reći laku noć razumu, dobar dan apsurdu", kaže Pavle Mijović, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu.

Rješenje se čeka, no za BHRT čekanje je pitanje opstanka ili nestanka, jer u prvom redu BHRT-u prijeti isključenje struje.