Zabrinjavajući podaci: U BiH u 2022. godini identificirano 38 slučajeva trgovine ljudima

Prisilno prosjačenje jeste jedan od najvidljivijih oblika trgovine ljudima, a u BiH postoje i drugi vidovi trgovine ljudima.

Prošle godine identificirano je 38 žrtava raznih oblika trgovine ljudima. Ono što nas se zabrinjava je da su veliki broj njih maloljetne osobe, a one čine čak 29 od 38 slučajeva, izjavila je u srijedu u Mostaru Abida Pehlić iz Udruženja "Novi put" tokom obilježavanja Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Kako je kazala, od 29 slučajeva maloljetnih osoba, 23 su djevojčice, a šest dječaci.

Trending

Policija blokirala ulaze prema Igmanu: Planina ispunjena posjetiteljima unatoč gužvama

Pehlić je navela kako spomenuto udruženje radi na poticanju žrtava trgovine ljudima da se uključe u procese kreiranja politika, koje bi poslužile za unaprjeđenje odgovora na problem trgovine ljudima.

"To radimo uz podršku USAID Aspire programa za unaprjeđenje ljudskih prava i kroz naš svakodnevni rad pokušavamo osvijestiti što veći broj građanki i građana BiH, posebno mladih, kako bi se blagovremeno zaštitili od bilo kojeg oblika eksploatacije. Također, kontinuirano radimo sa svim nadležnim institucijama na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona, kako bi svi zajedno dali bolji odgovor na problematiku vezanu za trgovinu ljudima, kao što su: prisilno prosjačenje, radne eksploatacije, eksploatacije u svrhu pružanja seksualnih komercijalnih usluga i prisilnih brakova", navodi Pehlić.

Dodala je kako, što se tiče prevencije, su najaktivnije nevladine organizacije koje se primarno bave trgovinom ljudima i koje kontinuirano dugi niz godina rade na sprječavanju svih oblika trgovine ljudima, putem obilježavanja dana kao što je danas, ali i kroz svakodnevni preventivno-edukativni rad na terenu.

"Institucije više djeluju u pravcu sankcioniranja počinitelja ovog krivičnog djela, a mi kao nevladin sektor zajednički radimo s institucijama na ovoj problematici, kako bi smo im prenijeli najnovije trendove po pitanju trgovine ljudima, na osnovu informacija koje mi povratno dobijemo tokom rada na terenu. Trgovina ljudima je jedna od onih koja spada među najprofitabilnije industrije što se tiče krivičnih djela, u rangu je s ilegalnom trgovinom oružjem i narkoticima i to je jedan globalan problem. Mi kao BiH, nismo pošteđeni tog fenomena i zato je potrebno da se kontinuirano radi na podizanju svijesti kako bi spriječili da bilo koja osoba postane žrtva trgovine ljudima", naglasila je Pehlić.

Poručila je kako zadnjih godina na prostoru HNK-a nije bilo identificiranih žrtava trgovinom ljudima, ali da to ne znači da slučajevi ne postoji.

"Vjerojatno ima neprijavljenih slučajeva što nas zabrinjava, a mi radimo na tome kako bi te osobe potakli da to prijave i zatraže adekvatnu pomoć", izjavila je članica Udruženja "Novi put".

Jedan od načina kojima se počinitelji ovog krivičnog djela služe za privlačenje žrtava su i oglasi za posao u inozemstvu.

"Mi smo prije par godina izdali ad hoc saopćenje za javnost jer smo na području Grada Mostara primijetili veći broj sumnjivih oglasa za posao, putem kojih su se tražile djevojke za eskort službu u Njemačkoj, kojima je nuđena plaća i do pet hiljada eura, što je žrtvama primamljivo, a to je nama bio znak za uzbunu. Ujedno se nude i plaćeni troškovi smještaja, prijevoza i ishrane što upućuje na dovođenje žrtva u dužničko ropstvo. Ti oglasi više nisu vidljivi u javnosti, ali se prema našim informacijama nude putem privatnih poruka na društvenim mrežama", zaključila je Pehlić.

Udruženje "Novi put" podsjeća da borba protiv trgovine ljudima nije isključivo odgovornost samo nadležnih institucija, nego je obaveza i svakog pojedinca.