Za ubistva u Srebrenici nema opravdanja

U nastavku unakrsnog ispitivanja svjedoka Tužilaštva Momira Nikolića, optuženi Radovan Karadžić je u sudnici u Haagu rekao da za ubistva u Srebrenici "nema opravdanja", sugerirajući, međutim, da ih je izazvala "volja za osvetom", a ne nečija komanda ili naređenje, javlja BIRN.

Nikolić je odgovorio da je za sve vojne operacije neophodno "rukovođenje i komandovanje", a da su slučajevi osvete bili "pojedinačni".

Tokom ispitivanja, Karadžić nije ni pokušao negirati svjedočenje Nikolića da su 12. i 13. jula 1995. godine, prema kojem su komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić i njemu potčinjeni oficiri Ljubiša Beara i Vujadin Popović te civilni komesar za Srebrenicu Miroslav Deronjić nagovijestili da će svi bošnjački muškarci iz Srebrenice biti pobijeni.

"Kako je došlo do ubijanja?", pitao je Karadžić, dodavši da "nema opravdanja, samo da se razumijemo".

Optuženi je sugerirao da mu je Nikolić u razgovoru prije svjedočenja potvrdio da je "ogromna patološka mržnja glavni razlog".

"Ne postoji nikakvo opravdanje za to što se desilo. Zločin se ne može pravdati nikakvim razlozima", uzvratio je svjedok, prihvaćajući da postoji "historijski kontekst obostranih masovnih ubistava" iz prethodnih sukoba i rata u BiH.

Optuženi je na to konstatirao da "za to uništavanje nije bila potrebna ničija komanda" i da se "to dešavalo po historijskom automatizmu", te da su ubistva bila uzrokovana "voljom za osvetom koja se rađala iz haosa".

Ispitujući svjedoka, Karadžić je potvrdio da je on, kao vrhovni komandant, 9. jula 1995. godine "dao saglasnost" da VRS uđe u Srebrenicu, nakon što mu je odobrenje za to telegramom zatražio Zdravko Tolimir, pomoćnik generala Mladića.

Podsjetimo, Karadžić, tadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i progon hiljada žena i djece iz Srebrenice, u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzeo tu enklavu.

Optužnicom mu je na teret stavljen i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija (UN) za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Nikolić (56) je pred Tribunalom 2003. priznao krivicu za progon Bošnjaka iz Srebrenice i osuđen je na 20 godina zatvora, a kaznu izdržava u Finskoj. Do sada je svjedočio u više haških procesa protiv oficira VRS-a optuženih za genocid i druge zločine u Srebrenici.

Beara i Popović su nepravosnažnom presudom Tribunala u Haagu osuđeni na doživotni zatvor zbog zločina u Srebrenici, dok je Deronjić pravosnažno osuđen na deset godina zatvora, a u toku izdržavanja kazne je preminuo. Mladiću bi suđenje zbog zločina u BiH trebalo započeti sredinom maja ove godine.

Tolimiru se sudi pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u BiH.

Suđenje Karadžiću bit će nastavljeno u utorak, 21. februara.