Wolfgang Petritsch: "Zadnji izvještaj o BiH je najgori koji sam ikada čitao"
Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, govorio je o pravno-političkim izazovima sa kojima se suočava naša zemlja, te zašto tri decenije nakon, napredak u zemlji i dalje izostaje.
Uskoro se bliži godišnjica od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio krvavu agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Petritsch kaže da, kada se danas osvrne na njegove ciljeve, kaže da je najvažniji historijski rezultat upravo zaustavljanje rata.
"Vojni dio rata tog sukoba se nije vratio. Imali smo sigurno okruženje. Ne baš najbolje, ali nešto što je bilo prihvatljivo. Pratim situaciju u Sudanu, na Bliskom istoku, u Ukrajini i vidim da ratovi i dalje traju, uništenje, ubijanje, izgladnjivanje, to se nastavlja. Međunarodna zajednica je uspjela obnoviti - barem na pola puta - onu situaciju sigurnosti", poručio je, gostujući u emisiji Plenum.
Savez kolumnista | Tomislav Marković: Ratni zločinci - najzaslužniji građani Srbije
Prema njegovim riječima, to nije bilo dovoljno da se Bosna i Hercegovina pretvori u mirnu i prosperitetnu državu.
"Nažalost, to moramo prihvatiti, nakon 30 godina se to nije desilo. Prosperitet još nije tu, imamo probleme. Mladi odlaze iz države, imamo probleme s ekonomijom. Upravo sam pročitao godišnji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini. To je do sada najgori izvještaj o BiH koji sam ikada čitao! U većini poglavlja, u suštini se kaže da u toku prethodne godine nije došlo do napretka. To je ono što mene brine", objasnio je.
Ponovo rasprava o državnoj imovini u PS BiH: Političari još nemaju rješenje
Upoređujući svoj mandat od 1999. do 2002. godine, sa današnjim mandatom Christiana Schmidta, Petritsch je izjavio da je napredak postojao u njegovom mandatu.
"Nisu sve vlade bile sjajne, ali je postojao osjećaj da su ljudi više vjerovali vladama, da su imali više nade da će doći do promjene. Moram priznati, i ja sam se nadao. Bosna i Hercegovina koju sam prepustio Paddyju Ashdownu, rekao sam: 'Paddy, moraš biti posljednji visoki predstavnik. Bosna ide brzo naprijed.' U moje vrijeme priključili smo se Vijeću Evrope u Strasbourgu. Država je dobila dosta državnih mjera koje su provedene.
Imala je ustavne reforme u entitetu koje su i dalje na snazi. Ne provode se najbolje u svim aspektima, ali imali smo ekonomske reforme koje su bile pod poticajem neoliberalizma i tu smo morali biti pažljiviji. Svjetska banka, MMF vršili su ogroman pritisak na Ured visokog predstavnika za ekonomske reforme, da se ide u postupak privatizacije. Mislim da je najveći problem što lokalna politika na svim nivoima nije iskoristila priliku koju je ponudila međunarodna zajednica", kazao je tokom razgovora.
Napredak prije i danas
Kako je ranije naveo, reforme tokom njegovog mandata bile su konkretne. Šta se dogodilo u međuvremenu?
"Jasno, svi smo odgovorni. U moje vrijeme međunarodna zajednica je imala mnogo veću ulogu u Bosni i Hercegovini. Dok sam bio visoki predstavnik, imao sam hiljadu saradnika iz 25 nacija. Imali smo SFOR, koji je osiguravao dobro okruženje. Imali smo sjajnu saradnju, jer morate imati na umu da je to bilo na vrhuncu povratka manjina", rekao je.
Objasnio je da kada je došao i započeo mandat, postojala su samo tri ministra na državnom nivou, a potom se to udvostručilo.
Formirana je i granična policija, a pred kraj njegovog mandata, oformljeno je i državno tužilaštvo i sud.
"To ja zovem izgradnja države, što je veoma važno. To se nastavilo u vrijeme Paddyja Ashdowna, ali ključno osoblje je već bilo na svom mjestu do 2002", veli Petritsch.
Za OHR je rekao da bi ga trebalo ukinuti i prenijeti nadzor na Europsku uniju.
"Imam odličan kontakt s Christianom Schmidtom, cijenim njegov rad. On pokušava biti aktivan visoki predstavnik. Ali mislim da problem nije visoki predstavnik. Problem je da Ured visokog predstavnika tu traje već predugo. Problem je da sve dok postoji visoki predstavnik, politika u Bosni i Hercegovini će uvijek imati sindrom zavisnosti.
Čekat će dok visoki predstavnik donese odluku. A to nije zdravo za politiku u BiH. Samo jedan primjer da vam dam: Milorad Dodik. Nije to uradio visoki predstavnik niti EU, već je to rezultat pritiska SAD-a, koji je konačno unio neke promjene. Ne znam da li je to moglo biti i bolje, ali ipak nešto što se tamo promijenilo stiglo je iz Washingtona. Vjerujem da mi Evropljani moramo osjetiti da smo primarno odgovorni, jer mi želimo da BiH postane članica EU", objasnio je, te dodao komentar da je sličnu situaciju kao što Schmidt doživljava sa Dodikom, doživio sa 'ganjanjem' Ante Jelavića.
"Trebalo je vremena da se riješi to pitanje, ali u to vrijeme imao sam punu podršku međunarodne zajednice i također sam imao podršku Zagreba. Gospodin Dodik ima odličnu mrežu odnosa i velikog novca koje je prikupio tokom godina. I trebat će vremena, ali zaista vjerujem da će pravosuđe i vladavina prava pokazati da čak i u Bosni i Hercegovini to može dati rezultat. To će biti za Bosnu i Hercegovinu preduslov i pozitivan pomak ka približavanju EU. Osim ako Bosanci i Hercegovci ne riješe pitanje s policijom, pravosuđem, korupcijom itd. Država, onda, neće biti spremna za članstvo", pojasnio je u razgovoru.
O budućnosti Christiana Schmidta ne bi volio nagađati kaže, ali on ima nemouguću misiju.
Pojasnio je da je zadatak samog visokog predstavnika nakon 30 godina postao nemoguć, te da to nije greška Schmidta, već međunarodne zajednice.
"Niko na njega nije mislio, niko nije vodio računa o njemu. Schmidt, koji dolazi iz Njemačke, s političkom podrškom Vlade Njemačke, bio je pozitivan signal da se obnovi Ured visokog predstavnika", komentarisao je Petritsch.
Upozorenje iz Washingtona: SAD sa popuštanjem Dodiku ide na ruku Rusiji
Lobiranje RS-a i stav Washingtona
Dodiku su ovaj mjesec povučene sankcije od strane Sjedinjenih Američkih Država, a to je simptom lobiranja na koje je trošio novac.
Petritsch objašnjava da je sve to zbog toga što Trump traži poslovno rješenje kao biznismen.
"Kompanije koje rade za Dodika - to je ogroman novac i za SAD i za kompanije. U suštini, to je razlog. Trump želi uraditi ono što njegovi prethodnici nisu. Njega nije briga o vladavini prava kad su sankcije u pitanju. Ako govorimo o budućnosti RS, moramo više govoriti o vladavini prava, demokratiji, radu vlade, parlamenta i medija. Veliki problem sada, u odnosu na vrijeme kada sam ja bio visoki predstavnik, jeste što su temeljne reforme javnog sistema u Federaciji, RS i na nivou države sada pod teškim napadom.
Situacija u NATO-savezu – koliko je stabilan i šta to znači za globalni odnos snaga?
NATO garancija više nije dovoljna. Evropa mora biti autonomna i samouvjerena, ali u kontaktu sa SAD-om. Bosna i Hercegovina mora razmišljati o preuzimanju odgovornosti za svoju sigurnost, kao i doprinosu mirovnim operacijama. Ona treba pratiti evropske ideje i postati snažna demokratska država. Etnička pripadnost ne smije igrati ključnu ulogu, korupcija se mora ukinuti. Albanija i Crna Gora su primjeri uspjeha uz podršku EU – Bosna i Hercegovina mora učiti od njih i postati partner EU", zaključio je na kraju razgovora za FTV.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
