Vlada RS planira da se zaduži 6,4 milijarde KM u naredne tri godine

Prema prvim projekcijama Vlada Republike Srpske u idućem trogodišnjem periodu planira da se zaduži za 6,4 milijarde maraka.

Prema utvrđenom dinamičkom planu, najveći dio ovih sredstava bit će povučen već tokom 2027. godine, kada je planirano zaduženje od 2,4 milijarde KM, dok je za 2028. i 2029. godinu predviđen ujednačen godišnji iznos od po dvije milijarde maraka.

Ključni dio strategije finansiranja zasniva se na oslanjanju na spoljne izvore, jer je plan da čak 74 posto ukupnog trogodišnjeg zaduženja bude  realizovano putem inostranih finansijskih instrumenata koji će u potpunosti biti denominirani u eurima, piše Glas Srpske.

Trending

Saobraćajna nesreća u Mostaru: Vozač mopeda teško povrijeđen

"Po godinama posmatrano, udio spoljnih izvora činit će 71,3 posto svih prikupljenih sredstava u 2027. godini, u 2028. godini taj udio raste na 76,1 posto, dok će u 2029. godini iznositi 75,2 posto", navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske za idući trogodišnji period.

Zaštita od eventualnih nepovoljnih kretanja na tržištu obezbijeđena je kroz dominantno korišćenje fiksnih kamatnih stopa.

09.06.26. 21:19

Vlada RS zadužila se za još 50 miliona maraka

Zaduživanje putem fiksnih instrumenata obuhvatit će čak 93,6 posto ukupnog iznosa u trogodišnjem periodu, pri čemu se bilježi njihov stalan rast sa 88,5 posto u 2027. godini, preko 96,1 posto u 2028, do maksimalnih 97,3 posto u 2029. godini.

Hartije od vrijednosti glavni izvor

Paralelno sa tim, značajan oslonac predstavlja i izdavanje dugoročnih domaćih i spoljnih hartija od vrijednosti, čiji je ukupni udio projektovan na 71,9 posto.

"Učešće hartija od vrijednosti u 2027. godini iznosit će 68,7 posto, dok će u 2028. i 2029. godini biti identično i iznosiće po 73,8 odsto“, navedeno je u dokumentu Vlade Republike Srpske.

Za šta će biti korišćen novac?

Kada je riječ o namjeni novca, u dokumentu je navedeno da će se svi kapitalni i investicioni projekti u ovom periodu finansirati isključivo iz spoljnih izvora, čime će se u potpunosti iskoristiti povoljni, koncesioni uslovi finansiranja koje nude vodeće međunarodne institucije, poput Svjetske banke (WB), Europske investicione banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Banke za razvoj Savjeta Evrope te Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Sa druge strane, tekuća budžetska potrošnja pokrivat će se kombinacijom emisija domaćih i inostranih hartija od vrijednosti i direktnim spoljnim kreditnim aranžmanima.

Stanje javnog duga Republike Srpske na kraju marta ove godine iznosilo je 6,267 milijardi maraka, odnosno 31,3 posto BDP-a, dok stanje ukupnog duga Republike Srpske iznosi 7,068 milijardi, što je 35,3 posto BDP-a.

"Zaključno sa krajem marta ove godine ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 7,023 milijarde maraka (35,1 odsto BDP-a), dok javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,223 milijarde KM (31,1 odsto BDP-a)", stoji u dokumentu koji je skrojilo Ministarstvo finansija Republike Srpske.

Rast spoljnog duga

Prema podacima nadležnih u prvom kvartalu 2026. godine spoljni dug Republike Srpske porastao je za 14 miliona KM.

"Do kraja godine (april–decembar) planirano je povlačenje 1.988,6 miliona KM inostranih kredita, od čega 1.858 miliona KM ide za budžetsku podršku, a 130,6 miliona KM za investicije", navode nadležni.