Više od 3.500 ljudi u BiH godišnje umre zbog lošeg kvaliteta zraka

Evropska komisija otvorila je u Briselu Kancelariju za energetsku tranziciju zapadnog Balkana, čiji je cilj pomoći BiH i ostalim zemljama u regionu da prestanu energiju proizvoditi iz prljavih izvora.

Ovaj projekat će se sprovoditi u sklopu Evropske zelene agende, s ciljem da do 2050. godine Evropa prestane emitovati više gasova koji izazivaju klimatske promjene nego što ih apsorbuje.

Kako je objašnjeno u Evropskoj komisiji, cilj je da se omogući pravedna tranzicija uz evropska sredstva, a model bi bio zasnovan na iskustvu koje je EU ostvarila proteklih nekoliko decenija u tranziciji zemalja unutar EU ka čistijim izvorima energije.

Pojasnili da su regioni u BiH obuhvaćeni ovim projektom Tuzlanski i Srednjobosanski kanton te opštine Ugljevik i Gacko. Osim nad zapadnim Balkanom, ova kancelarija će imati nadležnost i nad ukrajinskim područjima u kojima dominira prljava energija poput uglja, pišu Nezavisne novine.

"Evropska komisija sarađuje na ovoj inicijativi s međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku banku, Evropsku banku za obnovu i razvoj, Sekretarijat Energetske zajednice, Nacionalni fond za zaštitu životne sredine Poljske, kao i Evropskim koledžom Natolin", istakli su oni.

O problemu štetnih gasova, zagađenja i smrtnosti izazvane sagorijevanjem uglja, mazuta i drugih štetnih materija proteklih mjeseci su pisali evropski mediji, a na ovu temu su ukazivali i u Delegaciji EU, naglašavajući da više od 3.500 ljudi u BiH godišnje umre zbog posljedica lošeg kvaliteta vazduha.

Primjera radi, oni ukazuju da elektrane na ugalj na zapadnom Balkanu emituju čak 2.000 odsto više sumpor-dioksida i sitnih čestica nego prosjek centrala u EU, a 16 termocentrala na zapadnom Balkanu instalirane snage osam gigavata emituje više zagađenja nego svih 250 centrala u EU.

U Sekretarijatu Energetske zajednice kažu da su se zemlje zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa na samitu u Sofiji u novembru prošle godine obavezale da će slijediti evropski plan dekarbonizacije i postizanje neutralnosti u ovim česticama do 2050. godine.

"Svojim potpisima šest zemalja zapadnog Balkana obavezalo se da će uvesti plaćanje emitovanja ugljenika u skladu sa Šemom za trgovanje česticama i smanjiti, a postepeno ukinuti subvencije za ugalj", kažu oni.

Mirza Kušljugić, predsjednik Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju iz BiH, kaže da je i BiH potpisala da će pratiti evropski plan dekarbonizacije i postizanje energetske neutralnosti do 2050. godine. On ističe da će BiH ne samo iz ovih razloga već i zbog sve veće ekonomske neopravdanosti u narednim godinama i decenijama prljavih izvora energije morati da se prilagođava novim trendovima. Svaka opština, kako ističe, moraće naći lokalne prednosti i prilike da iz energetske tranzicije ostvari i ekonomsku korist. Primjera radi, kako kaže, elektroenergetska mreža u sastavu termoelektrana će se moći priključiti na obnovljive izvore energije, a neke opštine bi se mogle fokusirati i na proizvodnju vodonika kao goriva budućnosti.

"Sve veći broj građana uviđa štetnost po zdravlje termocentrala i drugih energetskih postrojenja koja ispuštaju štetne materije i to je šansa da se promijeni svijest", kaže on i dodaje da je upravo s tim ciljem otvorena Kancelarija za energetsku tranziciju.

U novembru prošle godine su bh. vlasti obavijestile Energetsku zajednicu da je počela aktivnost na energetskoj tranziciji, koja uključuje tranziciju od prljavih i štetnih izvora energije ka izvorima energije na obnovljivoj osnovi.

BiH je počela s razvojem integralnih metodoloških alata za konsultacije na Nacrt nacionalnog plana za energetiku i klimu 2030. godine, a Sekretarijatu je poslat prvi nacrt za neformalni pregled.