Vijeće ministara BiH sutra o aerodromu Trebinje: U Hrvatskoj strahuju od 'ruskih lovaca'

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vijeća ministara trebao bi biti razmatran Nacrt memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta "Izgradnja aerodroma Trebinje" između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.

Predlagač ove tačke je Ministarstvo komunikacija i prometa na čijem čelu je Vojin Mitrović iz SNSD-a Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.

Projekat Aerodroma Trebinje, koji bi mogao koštati 100 miliona eura, pa i više, izazvao je prošle godine veliku pažnju i vlasti Republike Hrvatske koja od Bosne i Hercegovine tražila objašnjenje šta se tačno planira graditi u tom pograničnom području.

Trending

Pogledajte dokumentarni serijal 'Branko Mikulić': Političar koji je bio ispred svog i našeg vremena

Kome će naše nebo?

Podsjetimo, koncem aprila prošle godine, raspisan je međunarodni konkurs za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Aerodrom bi se trebao nalaziti na kraškom području 14 km zapadno od centra Trebinja i zauzimat će površinu od preko 300 hektara.

Podsjetimo, krajem aprila prošle godine ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Tomislav Momirović potvrdio je da je Srbija počela komunikaciju sa predstavnicima naše zemlje u vezi sa kontrolom neba na teritoriji koju će pokrivati budući Aerodrom Trebinje.

Momirović je tada pojasnio da Srbija ne želi da finansira aerodrom u Trebinju koji će koštati stotine miliona, a da kontrolu neba ima treća strana, odnosno ne BiH, ne Srbija, nego u ovom slučaju Hrvatska.

U međuvremenu, podsjetimo, mediji iz Hrvatske iznijeli su bojazni da - Beograd planira u Trebinju stacionirati ruske i(li) srpske lovce.

"Aleksandar Vučić i Srbija u potpunosti plaćaju, a Milorad Dodik gradi golemi međunarodni aerodrom u Trebinju, s terminalom većim od 7.000 kvadrata i pistom dužom od zagrebačke i beogradske!", pisala je u maju ove godine splitska Slobodna Dalmacija.

Treba imati u vidu da agresija Rusije na Ukrajinu cijelu priču stavlja u mnogo širi geopolitički kontekst i traži odgovore na brojna pitanja.

Institucije Hrvatske su se sredinom augusta prošle godine aktivirale u vezi s ovim pitanjem.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske dr. Tomislav Ćorić zatražio je od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zvaničnu informaciju o ovom projektu.

"Sukladno odredbama članka 3. Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, molim Vas da nam kao zainteresiranoj državi dostavite informaciju o aktivnostima vezanim za izgradnju zračne luke Trebinje kod mjesta Taleža u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina", napisao je ministar Ćorić u dopisu bh. ministrici Biseri Turković.

Strah u Hrvatskoj

Informacija je, također, upućena na znanje i ministrici Vladi RS-a Srebrenki Golić, a o svemu je upoznato i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s Gordanom Radmanom Grlićem na čelu.

Ključno pitanje koje se postavlja u našem zapadnom susjedstvu jeste - ko će letjeti s ovog aerodroma, pošto je okolna mreža zračnih luka više nego dovoljna?

"Trebinju ne gravitira baš puno ljudi, a tamošnji turizam je još u povojima? Ako se cilja na iseljene u svijet, njima je na samo 30-ak kilometara dalje Dubrovnik. Ekonomske logike za aerodrom Trebinje već na prvi pogled nema ni u tragovima, no neku drugačiju logiku nude možda koruptivni interesi ili kuloarska nagađanja kako se investicijom Aerodroma Srbije zapravo kamuflira buduću vojnu namjenu tog objekta. Možda će u istočnoj Hercegovini za koji mjesec prve konture dobiti pista koja zapravo kani udomiti eskadrile ruskih ili srpskih lovaca? Gabariti uzletno-slijetne staze možda se kroje po ruskim transportnim "antonovima", a ne po Boeingu 777, kako se deklarira u konkursu?", pitaju se u Hrvatskoj.

Dok pojedini autori bliski srbijanskim pogledima ukazuju da su tvrdnje o aerodromu za lovce tako blizu Hrvatske i granici NATO-a potpuno neutemeljene sigurnosna dilema u susjednoj Hrvatskoj je itekako je prisutna.

Zbog svega bit će posebno zanimljiva pozicija HDZBiH Dragana Čovića koji će očito morati birati između savezništva sa Dodikom i Vučićem i interesa susjedne Republike Hrvatske. Zanimljiva će biti i pozicija hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da je Dodik "hrvatski partner" u BiH.