Većina namirnica je poskupjela u toku 2011.

Većina prehrambenih namirnica poskupjela je prošle godine u bh. trgovinama, pokazuje statistika, a prenose Nezavisne novine.

U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da se epilog vrtoglavog rasta cijena hrane danas ogleda u kućnim budžetima bh. domaćinstava, koji su bez novca, pa se kupuje samo najosnovnije.

Poređenjem podataka, utvrđeno je da su cijene porasle kod brašna i peciva, mesa i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, ulja, maslaca i margarina, šećera, kafe, meda, kao i većine vrsta voća i povrća.

Na primjer, u saopštenjima Agencije za statistiku BiH može se uočiti da je junetina bez kosti u decembru 2010. koštala 12,42, a u istom mjesecu prošle godine 13,08 KM po kilogramu. Tvrdokorni sir je sa 11,69 poskupio na 12,21 KM, a za hljeb od pšeničnog brašna, po kilogramu, u prošlom mjesecu trebalo je izdvojiti čak 30 feninga više nego godinu dana ranije.

Preciznije, od 25 prehrambenih proizvoda obuhvaćenih statistikom, poskupjelo ih je 19, a za preostalih šest cijena se nije mijenjala ili su neznatno pojeftinili.

Da su ovakvi podaci signal za oglašavanje zvona za uzbunu, ali i za radikalne mjere kojim se mora pomoći građanima, slažu se i sindikalci i predstavnici udruženja za zaštitu interesa potrošača.

 "Posmatrajući samo osnovnu potrošačku korpu, dolazimo do zaključka da su upravo te stvari, bez kojih se ne može živjeti, poskupjele 20 do 30 procenata, dok broj zaposlenih stagnira, a plate se smanjuju. Dakle, blago rečeno, stanje je katastrofalno", opomenuo je Avad Bahto, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Zabrinuta je i Gordana Bulić, predsjednica Upravnog odbora Saveza udruženja potrošačara BiH, koja kaže da naša zemlja s aktuelnim stanjem spada u red najsiromašnijih država u Evropi.

"Jednostavno, naši potrošači nemaju dovoljno novca ni da se prehrane, a već postoje i određene najave za novi rast cijena, koje se vrlo često obistine. U takvom stanju trpi potrošač, čiji je novčanik prazan ili sve tanji. Jedini izlaz su povećanje prihoda i stope zaposlenosti, a dobro bi došle i mjere zbrinjavanja građana koji su u stanju socijalne potrebe", zaključuje Bulić.

Slično ističe i Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, koja naglašava da se građani svakodnevno suočavaju sa trendom stalnog i nekontrolisanog rasta cijena na tržištu robe i usluga, potrebnih za njihove egzistencijalne potrebe.

"Posebno zabrinjava rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što su hljeb, brašno, ulje, šećer i drugi, koji nemaju alternativu", navodi Čolović.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, razlike u cijenama između decembra 2010. i decembra 2011. bile su sljedeće: hljeb od pšeničnog brašna (kg) je 2010. koštao 1,95KM dok je u decembru 2011. koštao 2,25KM, riža 3,29, a godinu dana kasnije 3,48KM, mljevena kafa 13,07KM, a potom 13,87KM, a kilogram šećera je sa 1,79KM došao na 1,98KM, dok je med sa 13,38KM dosegao cijenu od 14,49KM.