Ustavni sud BiH: Zabrana negiranja genocida ostaje i u RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim Zakon o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj koja se odnosi na negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca.

To je saopšteno iz Ustavnog suda u petak, 15. jula. Odluka je donesena po zahtjevu za ocjenu ustavnosti tog Zakona koju je uputilo sedam delegata u Vijeću naroda RS.

"Ustavni sud se rukovodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležan organ, a to je u konkretnom slučaju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", kazao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH na konferenciji za novinare u Brčko Distriktu.

Trending

Nermin Nikšić: Mi kao pravi štreberi odradili svoj dio posla i spremili prijedlog Izbornog zakona

14.07.22. 17:31

Istražili smo: Koja agencija nije prijavila negiranje genocida u BiH?

Delegati su apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijeli nakon što je Ustavni sud RS u septembru prošle godine odbacio veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS na usvojeni Zakon.

Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu RS ocijenilo je tada da Zakonom nije povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda.

Šta je prethodilo Odluci Ustavnog suda BiH?

Narodna skupština RS usvojila je u julu prošle godine po hitnom postupku i na zatvorenoj sjednici Zakon o neprimjenjivanju nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH.

Bio je to odgovor političkih partija u RS na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, kojom je nekoliko dana ranije nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Poručeno je da Institucije Ra neće sarađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika. Uslijedila je i višemjesečna blokada institucija BiH od strane predstavnika RS, sa zahtjevom da se povuče odluka visokog predstavnika.

Za godinu dana 40 prijava

Za nepunu godinu dana od početka primjene zabrane negiranja genocida podneseno je, prema podacima Tužilaštva BiH, oko 40 prijava protiv građana i zvaničnika.

Iz Tužilaštva BiH su u četvrtak, 14. jula, za naš portal potvrdili da skoro nikako u proteklih godinu dana inicijalne prijave ili izvještaji nisu dostavljani od strane nadležnih policijskih agencija.

"Najčešće se podnesci odnose na prijave građana protiv drugih građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama ili prijave i reakcije zbog izjave neke osobe iz javnog ili političkog života", naveli su iz Tužilaštva BiH za Radiosarajevo.ba.