Ustavni sud BiH: Javna rasprava o zahtjevu Željka Komšića

Ustavni sud BiH održao je danas javnu raspravu u vezi sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ustava Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i bh. entiteta Republika Srpska (RS), te Izbornog zakona BiH, kojeg je uputio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, javlja Anadolu Agency (AA).

Zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi se na odredbe Ustava RS koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika RS, odredbe Ustava FBiH koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, te odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o izboru predsjednika i potpredsjednika u FBiH i RS.

Komšićev zahtjev odnosi se na neusklađenosti odredaba entitetskih ustava sa odredbama Ustava BiH, koje se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Komšić navodi da su odredbe entitetskih ustava u suprotnosti sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH.

Predsjednik Helsinškog komiteta u BiH Srđan Dizdarević kazao je, nakon okončanja rasprave, da je BiH usvojila veliki niz međunarodnih dokumenata i u domenu ljudskih prava. Međutim, u domenu diskriminacije BiH još uvijek nije prigrlila anti-diskriminacione odredbe, o čemu govori i odluka za ljudska prava u Strassbourgu u slučaju Sejdić-Finci.

"Nama se čini da bi prihvatanje prijedloga gospodina Komšića, izmjene u ustavima dva entiteta i u izbornom zakonu, smanjenje tog apsoluta tri konstitutivna naroda, uvođenje mogućnosti za sve građane BiH, bez obzira koje su nacije i gdje žive, da imaju i pasivno biračko pravo. Na neki način to bi doprinijelo smanjenju diskriminacije, afirmaciji jednakosti građana i naroda. Također, sa druge strane, smanjila bi se tenzije i suprotnosti u društvu", pojasnio je Dizdarević.

On dodaje da su ubijeđeni kako bi ovim bio napravljen jedan iskorak ka poštovanju ljudskih prava i ka harmonizaciji zakona ustava ove zemlje.

Željko Mirjanić iz Odbora za ustavna pitanja NSRS kazao je danas da je "njihov stav bio jasan da Ustavni sud ne treba da ulazi u meritum spora".

"Mi nismo osporavali gospodinu Komšiću pravo da podnese zahtjev, ali nismo propustili da kažemo da smo neugodno iznenađeni time što podnosilac zahtjeva nije bio prisutan. Imali smo određena pitanja i željeli smo da čujemo odgovore od gospodina Komšića ili njegovog predstavnika", pojasnio je Mirjanić.

Prema njegovim riječima, ono što će biti suštinsko pitanje jeste da li će Ustavni sud usvojiti Komšićev zahtjev ili neće.

"Ako ne usvoji zahtjev onda ostaje sadašnje stanje. Ako usvoji ostaje na snazi amandman na Ustav RS-a kojim je određeno kako se bira predsjednik i potpredsjednici republike. Ako Ustavni sud BiH usvoji zahtjev Komšića i proglasi neustavnim amandman na Ustav RS-e, onda je pravna situacija sljedeća: Primjenjuju se ustavne odredbe koje su bile na snazi prije donošenja tog ustavnog amandmana", pojasnio je Mirjanić.

Kako kaže, odredbe koje su svojevremeno bile osporene kroz donošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustava RS-e.

"Sjećate se da je to pitanje koje je vođeno pred ovim sudom, pitanje konstitutivnosti naroda. Dakle, tu postoji sukob između zahtjeva gospodina Komšića i odluke Ustavnog suda BiH i načina na koji je ta odluka implementirana", kazao je Mirjanić.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović kazao je da o tome ''koliko smo ravnopravni i konstitutivni'' govori činjenica da predsjedavajući Vijeća naroda RS-e nije konsultirao Klub Bošnjaka u Vijeću naroda.

"Mi smo čuli za današnju javnu raspravu, došli smo i čuli mišljenje Vijeća naroda i naravno mi se u potpunosti ne slažemo sa tim mišljenjem. Dakle, podržavamo zahtjev člana Predsjedništva", pojasnio je Hadžiomerović.