Upozorenje uglednog akademika Spahića: Poziv zvaničnicima da zabrinutost shvate ozbiljno!

Naš ugledni akademik Muriz Spahić, eminentni stručnjak i hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu na društvenim mrežama ponovo je prokomentirao opasnosti koje sa sobom donosi hidroelektrana Ulog.

Izgradnja hidroelektrane Ulog kod Kalinovika u Bosni i Hercegovini već godinama izaziva kontroverze, a posljednji problemi u probnoj fazi rada dodatno pojačavaju zabrinutost. Iako su pripremni radovi počeli 2011. godine, projekt je pretrpio višegodišnje kašnjenje zbog smrti radnika i problema s odronima tla. Unatoč tome, radovi su nastavljeni 2020. godine.

Trenutni problemi uključuju ozbiljne sigurnosne i ekološke rizike. Akumulacija vode u brani pokazuje značajne gubitke vode kroz pukotine u zidu brane i okolnom tlu, što prijeti sigurnosnom katastrofom i ugrožava naselja nizvodno, uključujući Konjic, Jablanicu i Mostar. Testiranja su pokazala prisutnost opasnih teških metala u vodi, a voda nizvodno od brane poprimila je tamno-zelenu boju.

Trending

Istraživanje o učenicima u BiH: Informacijska pismenost i vještine na alarmantno niskom nivou

Upozorenje Muriza Spahića objavljujemo u cijelosti:

"HE 'ULOG' – brana koja prijeti

Ovih dana od članova udruženja za životnu sredinu / okoliš dobio sam informacije da se javio zastoj u punjenju vodne hidroakumulacije Ulog, na kojoj su nedavno završeni građevinski i svi drugi radovi za punjenje i probni rad strojare.

03.09.24. 08:00

Akademik Muriz Spahić: Zašto presušuju naši izvori i rijeke?!

Nakon punjenja 1/6 od ukupno instalisane zapremine 6,4 miliona m3, nizvodno od brane u koritu tečeke gotovo ista protočna količina vode koja je tekla prije izgradnje brane, što je daleko veća količina vode od ekološko prihvatljivog protoka predviđenim Elaboratom o procjeni utjecaja na životnu sredinu od oko 0,5 m3 vode.

Početne informacije uzimam sa rezervom jer nisu zvanično prezentirane. U više navrata predvidio sam zabrinjavajući scenarij o kojem sam u više navrata govorio i pisao. Tom prilikom sam pominjao, pored ostalog, da se brana gradi:

• u tektonskom nestabilnom području na granici dodira dvije morfostrukturne formacije unutrašnjih i vanjskig Dinarida na kojem se sučeljvaju i prepliću tektonski rasjedi koji su na površini zamaskirani siparima;
• da cijeli sliv gornje Neretve pripada aktivnoj seizmičkoj zoni u kojoj centralno mjesto pripada Treskavici sa predviđenom izoseistom od 8 stepeni;
• da gornji sliv Neretve do profila brane u Nedavićima, površine 500 km2 i prosječnom visinom sliva od 1250 m, obiluje velikom količinom padavina koja iznosi prosječno u godini 1800 litara po 1m2.

Kada se navedeni podaci kao zajednički sadržalac dovedu u kontekst meteoroloških recentnih uvjeta koji se više ne moraju upoređivati sa naseljem Derna u Libiji od prije 2 godine, već trenutnim vrmenskim neprilikama koji je izazvao ciklon Boris u srednjoj Evropi, kada su obilne padavine srušile brane u Poljskoj na granici prema Češkoj ne daju nam da budemo mirni. Samo jedna od njih je imala akumulirano 1 miliom m3 vode, što je 6 puta manje od brane Ulog. Ne smijemo ni zamisliti sceniraj da, u ovakvim nestabilnim vremenskim stanjima izazvanim klimatskim fluktuacijama, se izluči polugodišnja ili godišnja visina padavina za samo 3 dana.

Iskazana zabrinutost ekoloških aktivista prenešena elektronskim portalima je poziv zvaničnicima da zabrinutost shvate ozbiljno koja nimalo nije bezazlena i zanemariva već očekivana uz samo jedno pitanje kada će teritorij Bosne i Hercegovine biti u 'oku' nekog najnovijeg novoimenovanog ciklona."