Pod lupom: Nevjerovatne nepravilnosti, zloupotrebe i bahatost uoči izbora u BiH

Čak 1.245 izbornih nepravilnosti zabilježili su posmatrači Koalicije Pod lupom od 7. septembra do 8. novembra.

Najveći broj nepravilnosti odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju, koja je zabilježena u 242 slučaja u 65 općina i gradova.

Preuranjena kapmanja je, kako su podjetili iz Koalicije Pod lupom, zakonom zabranjena, a najveći broj prijava na ovu nepravilnost odnosi se na SDA (24), SNSD (21), SDP (10), SDS (8), HDZ BIH (7), PDP (6), DNS (6)...

"Period izborne kampanje je obilježen novonastalim okolnostima vezanim za epidemiju COVID-19. Vidljivo je da je veći broj političkih subjekata iz ovih razloga preusmjerio svoje aktivnosti na društvene mreže. Slučajevi koji zabrinjavaju i koji su neprihvatljivi odnose se na održavanja skupova u suprotnosti sa svim preporukama za sprečavanje širenja virusa, bez reakcija nadležnih organa i sankcija", naglasio je danas Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije Pod lupom.

Rad državnih službenika i drugih zaposlenika u javnoj upravi ili javnim preduzećima u svrhu kampanje zabilježen je u 201 slučaju u 48 općina i gradova u BiH.

Kao posebno bahat slučaj iz Koalicije su izdvojili blokiranje ulice u Istočnom Sarajevu gdje je, po navodima medija, ulica blokirana radi sigurnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije dok je boravio u jednom ugostiteljskom objektu sa stranačkim kolegom, ministrom u istom Vijeću.

Posmatrači Koalicije "Pod lupom" izvijestili su o 163 slučaja zloupotrebe javnih resursa u 57 općina i gradova. Analiza pristiglih prijava pokazuje da se najveći broj slučajeva zloupotrebe javnih resursa odnosi na SNSD (45), SDA (30), SDS (11), HDZ BIH (10), DNS (5), SDP (5), te niz drugih političkih subjekata.

"Nastavlja se praksa trgovine mjestima u biračkim odborima – drastični primjeri dolaze iz Zvornika gdje SNSD ima sve ili većinu članova u najmanje 15 od 87 biračkih odbora ili iz Stanara gdje je čak 39 političkih subjekata registrovano za učešće na izborima na manje od 8.000 birača a što upućuje na fantomske političke subjekte kojima je cilj trgovina mjestima u biračkim odborima.

Aktivisti i članovi SDA u Bugojnu učestvuju u trgovini mjestima u BO. Npr. aktivist SDA Suad Hujdur, koji na drutvenoj mreži Facebook aktivno podržava SDA u biračkom odboru je ispred političkog subjekta HDZ 1990. Tri potpredsjednika asocijacije mladih OO SDA u Bugojnu u biračkim odborima su ispred HDZ 1990 i ispred nezavisnog kandidata Miličević Nike (Amra Jusufbašić, Irfan Zec, Vildana Mutevelić)", navode iz Koalicije.

Ukazali su da su u Livnu takođe aktivisti asocijacije mladih SDA (Samir Čakar i Lejla Hodžić) u biračkim odborima uime političkog subjekta Zavičajni socijaldemokrati.

"I HDZ BiH aktivistica u Livnu (Kristina Čeko), polaznica HDZ-ove političke akademije, u biračkom odboru je ispred istog političkog subjekta – Zavičajni socijaldemokrati. Ona je reagovala na objavu ove nepravilnosti i u komentaru potvrdila da je HDZ BiH dogovorila razmjenu mjesta u BO sa političkom strankom Zavičajni socijaldemokrati.

Aktivist SDA u Lukavcu, Ernest Mujagić, u biračkom je odboru nominovan ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata SNSD, dok je aktivistica SDA u Maglaju (Emina Smajić) u biračkom odboru ispred Prve stranke. U Živinicama, aktivistica SDA Anela Ajšić u biračkom odboru imenovana je ispred Nezavisne liste Pozitivna živinička priča. U Sapni, aktivist PDA Emir Mahmutović imenovan je u birački odbor ispred političkog subjekta nezavisnog kandidata Smajlović Muniba", istakli su iz Koalicije Pod lupom.

Naglasili su da je u većini slučajeva dokazane trgovine mjestima u biračkim odborima riječ o lažnom predstavljanju i u Koaliciji "Pod lupom" smatraju da, ako ni po kojem drugom osnovu, onda po tom, bi dokazane slučajeve trebalo procesuirati.

Zabilježen je značajan broj prijava i navoda o zloupotrebi ličnih podataka u svrhu registracije birača za glasanje putem pošte koji se odnose na više hiljada građana.

Najviše registrovanih za glasanje putem pošte dolazi iz susjednih država, Srbije (27.500) i Hrvatske (19.000).

"Postoje drastični primjeri broja prijava za glasanje putem pošte po opštinama i gradovima u BiH – u Dobretićima, maloj opštini u Srednjoj Bosni, skoro 37 posto ukupnog biračkog tijela prijavljeno je za glasanje putem pošte", navode iz Koalicije.

Napomenuli su da je nastavljena praksa vršenja pritisaka na birače i kupovina glasova gdje se prema brojnim zabilježenim navodima raspon cijene glasa kreće od 50 do 150 KM. Posmatrači Koalicije izvijestili su o 77 takvih slučajeva u 45 općina i gradova.

Govoreći o radu lokalnih izbornih komisija, iz Koalicije ističu da zabrinjava da se rokovi predviđeni izbornim kalendarom CIK-a sve više krše.