Ukidanje Suda i Tužilaštva: Manipulacija glasačima ili...

Prijedlozi zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Zakona o Sudu BiH 1. februara su stigli na adresu Parlamentarne skupštine BiH. Kako su ranije i najavili, prijedloge su dostavili Drago Kalabić, ispred SNSD-a, te Darko Babalj, u ime Kluba poslanika SDS-a. Navedene stranke inicirale su akte revoltirane obustavom istraga protiv nekolicine osoba u kontekstu ‘slučaja Dobrovoljačka’.

Predloženi propisi predviđaju da Tužilaštvo i Sud BiH prestanu raditi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu prijedloga. Zahtijeva se i da se, po usvajanju zakona, svi nezavršeni predmeti predaju u nadležnost tužilaštava FBiH, RS-a te Distrikta Brčko. Sa završenim predmetima, dalje se navodi u prijedlogu, postupalo bi se u skladu sa propisima kojima se uređuje pitanje arhivske građe.

Tekst Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu BiH
Tekst Prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvo BiH

Zakoni u prvom dijelu procedure (uglavnom) idu na Kolegij (Predstavničkog doma); portal Radio Sarajevo doznaje da na Kolegij još nisu došli, a naredna sjednica još nije zakazana. Imajući u vidu da bi se sljedeće sedmice trebalo formirati Vijeće ministara BiH, za očekivati je da Kolegij neće zasjedati ni u narednih sedam dana.

Naredni koraci ovise od toga da li će zakoni proći ustavnopravnu komisiju; procedura zavisi i od toga da li se zakoni šalju u osnovnom, skraćenom ili hitnom postupku. Po osnovnom, zakon ide u komisijsku fazu, pa u prvo čitanje Doma, a moguća je poslije javna rasprava. Nakon toga ide nova komisijska faza i drugo čitanje. Skraćeni postupak isti je poput osnovnog, ali su rokovi skraćeni na pola; hitni postupak koristi se za zakone visoke urgentnosti koji su u takvoj formi da mogu biti ili usvojeni ili odbačeni, odnosno, komisije ih ne razmatraju i nema mogućnosti ulaganja amandmana.

Ipak, međunarodna zajednica je rezolutna u tome da ne dopusti upletanje politike u rad Suda i Tužilaštva, pogotovo jer ovo nije prvi put da RS otvara pitanje njihove ustavnosti. Istina, RS se ovaj put odlučio na nešto drukčiji pristup – sjetimo se prošlogodišnje najave o referendumu o ukidanju ovih institucija što je Evropa ocijenila iritantnim. Baš zato je, od prošle godine, između BiH i EU otvoren strukturalni dijalog putem kojeg se stranci nadaju da će ojačati bh. pravni sistem, napraviti ga kompatibilnim evropskim standardima te smanjiti tenzije između politike i pravosuđa.

Kritike su neopravdane

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko stoga nema dileme kada se analizira ustavnost Zakona o Sudu BiH: ustavna kategorija Suda i Tužilaštva više je puta već potvrđena. Za njega su kritike bh. Suda i Tužilaštva neopravdane, a kako bi im javno iskazao podršku Inzko ih je posjetio odmah nakon inicijative iz RS-a te je njihov značaj ponovio u susretu sa predsjednikom i glavnim tužiocem Haškog tribunala (ICTY), Theodorom Meronom i Sergeom Brammertzom.

"EU je oduvijek bila jasna u pružanju podrške nezavisnom i profesionalnom pravosudnom sistemu u BiH, a državni Sud i Tužilaštvo integralni su dio bh. pravosudnih struktura i ne bi ih trebalo potkopavati", izjavio je nakon inicijative iz RS-a glasnogovornik Delegacije EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika Unije Andy McGuffie.


Andy McGuffie

Misija OSCE-a često ponavlja svoje preporuke za pokretanjem rasprave o uređenju statusa Suda i Tužiteljstva BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća kao ustavne kategorije, ali i da se razmotri formiranje vrhovnog suda na državnom nivou. Uspostava ovog suda riješila bi problem neusklađene primjene važećih zakona u krivičnim predmetima, kažu u OSCE-u.

Nije samo međunarodna zajednica sigurna da prijedlozi SNSD-a i SDS-a ne mogu proći Parlament. Mostarski profesor i političko-društveni analitičar Mile Lasić siguran je da bi se u ovom slučaju entitetsko glasanje obilo o glavu manjeg bh. entiteta. Njegove su riječi da je ovo još jedan pokušaj Milorada Dodika i njegovih pulena da manipuliraju narodom koji je za njih glasao, a sve s ciljem da se pokaže kako bh. institucije, uostalom kao i sama država, nemaju budućnost.

Istovremeno je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso upozorila kako je prijedlog nagovještaj ozbiljnijeg plana da se ukinu sve institucije koje nisu izričito spomenute u Ustavu BiH: Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane, SIPA... Njene su riječi kako su spomenuti akti vrlo opasna inicijativa.

Kreso čeka reakciju EU

„Ovo je, zapravo, najveći dokaz o nastojanju političkih partija da kontrolišu rad institucija koje su garant vladavine prava u BiH, čiji rad je kontinuirano ocjenjivan kao dobar od relevantnih međunarodnih posmatrača i kojem neprekidnu podršku daje međunarodna zajednica (...) što je opet dio jedne otvorene politike koju posljednjih nekoliko godina vode političke stranke iz RS-a“, rekla je Kreso, piše dnevni list Oslobođenje.


Meddžida Kreso

Predsjednica Suda se plaši kako bi ovako formulisan prijedlog mogao služiti kao temelj za stavljanje van snage svakog drugog zakona koji je donesen na nivou države (Krivični zakon BiH, Zakon o krivičnom postupku, parničnom postupku, upravnom postupku, izvršnom postupku, Zakon o autorskim pravima...). Ona smatra da ovakvi prijedlozi zahtijevaju najstrožiju reakciju EU.

Izvjesno je da zakoni teško mogu proći bh. skupštinu, no kako bi Vam ilustrirali rad entitetskog pravosuđa koje RS ocjenjuje kao objektivno podsjetit ćemo na to da je npr. Vrhovni sud ovog entiteta u ovoj sedmici RS oslobodio plaćanja za džamije koje su srušili u proteklom ratu. Također, entitetskim sudovima se nerijetko dogodi, pogotovo kada je riječ o ratnim zločinima, da im svjedoci mijenjaju iskaze jer sudovi nemaju sredstava i načina da ih zaštite; često ne mogu ni platiti put osobi da dođe svjedočiti o slučaju. Toliko o njihovom kapacitetu.