Ugledni svjetski medij o genocidu u Srebrenici: "Zakon nije dovoljan ako društvo odbija odgovornost"
U kolumni objavljenoj u The New York Timesu, Dunja Mijatović, bivša povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, i Kenneth Roth, bivši direktor Human Rights Watcha, pišu o 30 godina od genocida u Srebrenici.
Oni podsjećaju da je 11. juli obilježavanje najtežeg masakra u Europi nakon Drugog svjetskog rata, kada su snage bosanskih Srba, predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem, zauzele zaštićenu zonu pod okriljem UN-a, a potom pogubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Zločin je uzdrmao međunarodnu zajednicu i doveo do pokretanja procesa pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je podigao optužnice protiv 161 osobe, od kojih je oko 90 osuđeno, uključujući i Mladića te političkog lidera Radovana Karadžića, koji su proglašeni krivima za genocid i druge ratne zločine.
Vandalizam u Velenju: Odsjekao glavu na spomeniku Josipa Broza Tita
Ove presude su imale značajnu ulogu u individualizaciji odgovornosti, jačanju vladavine prava i očuvanju sjećanja na žrtve.
Međutim, autori ističu da samo pravo nije dovoljno ako društva ne priznaju istinu i ne odbace ideologije koje su dovele do zločina. Srebrenica je primjer ograničenja pravne pravde kada se izostavi politička i društvena odgovornost. Ovo je pouka i za druge sukobe, poput onih u Gazi ili istočnom Kongu, gdje se pravda još uvijek traži.
Potresni prizori iz Srebrenice: Majke se spremaju na posljednji ispraćaj najmilijih
U Bosni i Hercegovini i Srbiji, poricanje genocida je i dalje prisutno. U entitetu RS se osuđeni ratni zločinci često prikazuju kao heroji, a u školama se izostavljaju ključne činjenice o genocidu.
U Srbiji, vlasti, uključujući predsjednika Vučića, uporno izbjegavaju priznati da se dogodio genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova.
Kao kontrast, autori navode različite pristupe Njemačke i Japana nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je priznala Holokaust, razvila kulturu sjećanja i postala lider u zaštiti ljudskih prava.
Japan, s druge strane, nikada nije u potpunosti prihvatio odgovornost za svoje ratne zločine, što se i danas odražava u njegovom vanjskopolitičkom oprezu.
Zaključno, Mijatović i Roth naglašavaju da istinska pravda zahtijeva ne samo suđenja, već i društveno priznanje, obrazovanje, javna izvinjenja i kulturu sjećanja – kako bi istina prevladala nad poricanjem i revizionizmom, piše u kolumni New York Timesa.
Sva dešavanja u Srebrenici danas možete pratiti na našem portalu na linku OVDJE.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
