Tineke Strik: 'Nizozemska nije spriječila genocid u Srebrenici, to nas još proganja'
Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, razgovarali smo s Tineke Strik, zastupnicom u Europskom parlamentu iz redova Zelenih/European Free Alliance.
Sutra, 11. jula, bit će u Potočarima na komemoraciji.
Njena domovina, Nizozemska, imala je direktnu ulogu u tragediji Srebrenice, što njen lični i politički angažman čini još značajnijim.
Admir Adžem najavio sarajevski derbi: "To što nema naših navijača bit će nam dodatni motiv"
U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, Strik je otvoreno govorila o osjećaju kolektivne odgovornosti, važnosti priznanja istine, ali i potrebi da se Bosni i Hercegovini pomogne u izgradnji društva u kojem će svi građani moći živjeti bez straha i negiranja prošlosti.
Vidjeli smo da to dolazi
"Srebrenica je zaista ogromna tragedija koja se dogodila prije 30 godina - genocid. I to nije bilo nešto što se dogodilo iznenada. Mi smo to, nažalost, vidjeli kako dolazi. Već prije toga smo svjedočili postojanju koncentracionih logora, opsadi Sarajeva... Sve se samo pogoršavalo. I tada, a i danas, osjećam šok, užas, ali i duboku tugu. Pitam se: "Zašto to nismo uspjeli spriječiti?" To je osjećaj koji me i danas progoni, posebno sada kada se približavamo godišnjici, kada ćemo se susresti sa tolikim brojem ljudi koji su izgubili svoje najmilije zbog genocida.
Zato je važno da budemo tamo, da komemoriramo, da govorimo jasno i glasno, da priznamo da se to dogodilo - i da iz toga izvučemo lekcije. Isto tako, moramo gledati kako da prevaziđemo neprijateljstva koja još postoje u Bosni danas", kazala je Tineke Strik za portal Radiosarajevo.ba.
Potresna ispovijest majke Nezire za Radiosarajevo.ba iz Potočara: "Imam sve, ali nemam svoju djecu"
Katala je i kako je lično pogađa činjenica da je Nizozemska imala važnu ulogu u događajima u Srebrenici.
"Sjećam se vrlo dobro šta je tada radio holandski bataljon. Pitala sam se hoće li uspjeti zaštititi ljude. A kada sam vidjela da nisu uspjeli - to je bilo zaista traumatično. Ljudi su se oslanjali na njih, tražili su utočište u njihovoj bazi, a onda su ih vratili nazad - predali ih vojsci bosanskih Srba. To nas je pogodilo i kao nizozemske građane. Osjećamo određenu odgovornost zbog toga", iskreno je rekla Strik.
Prisjetila se kako je u to vrijeme radila s izbjeglicama, te da je kasnije imala priliku da upozna mnoge izbjeglice iz BiH.
"Bilo mi je važno da makar tada mogu pomoći, da izrazim koliko nas je to sve potreslo. Ali da, postoji taj osjećaj kolektivne krivice i traume u Nizozemskoj. Bilo me je i stid kada sam vidjela koliko je truda i hrabrosti bilo potrebno žrtvama genocida da prisile nizozemsku vladu da prizna svoju odgovornost. Tek prije tri godine je nizozemska vlada u Potočarima priznala dio svoje odgovornosti - i to nakon što su preživjele žrtve morale voditi sudski postupak protiv vlade. To je, na neki način, drugi dio tragedije: prvo nismo uspjeli spriječiti zločin, a onda je i priznanje odgovornosti došlo prekasno i preteško", istaknula je Strik.
Poručila je kako pravda danas znači sve.
"Ljudi koji su pretrpjeli zločin - ne samo ubijeni, već i njihove porodice, čitava zajednica - oni mogu krenuti dalje samo ako vide da je pravda zadovoljena. Da su odgovorni procesuirani. I ne samo da budu kažnjeni, već da priznaju ono što su učinili. Pravda se mora tražiti i pred domaćim i pred međunarodnim sudovima. Također, moramo odlučno djelovati protiv poricanja genocida - to je za mene najviše zabrinjavajuće. Za ljude koji su preživjeli, poricanje je kao ponovni zločin - ono ih dodatno ranjava. Ako im se danas kaže da se to nije desilo, da je sve izmišljeno - to je kao da im se opet oduzima istina i dostojanstvo. Zato se moramo boriti protiv negiranja genocida", navela je naša sagovornica.
Posljedice moraju snositi
Odgovorni moraju snositi posljedice - ne smije biti nekažnjivosti. Tek tada možemo govoriti o pomirenju", istaknula je.
Kako je rekla, danas još ljudi žive u strahu, a ona tome svjedoči svaki put kada boravi u BiH, posebno kada ode u entitet RS.
100 ličnih priča preživjelih svjedoka genocida: Otvorena izložba "Životi iza polja smrti"
"A ako živite u strahu, ne možete prevazići traumu, ne možete gledati u budućnost, niti živjeti mirno i sigurno. Još mnogo toga treba da se uradi: u obrazovanju, u pritisku Europske unije da se negiranje genocida zakonski sankcioniše i da sudski postupci zaista funkcionišu. Samo tada ljudi mogu pronaći osjećaj sigurnosti, a društvo priznati - ovo se nikada nije smjelo dogoditi i nikada se više ne smije ponoviti.
Svi moraju imati pravo na sigurnost i dostojanstvo u Bosni i Hercegovini", zaključila je Strik.
30 godišnjica genocida u Srebrenici
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije.
Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
