Učesnici Marša mira klanjali bajram-namaz: "Na posebnom smo mjestu i u posebnom halu"

Brojni učesnici ”Marša mira“, koji su u petak ujutru iz Nezuka, kod Sapne krenuli prema Potočarima, u Bosni i Hercegovini, jutros su klanjali bajram-namaz u kampu u Liplju.

Vjernike u kampu jutros je dočekala kiša, ali ni to ih nije spriječilo da obave molitvu, iako su mnogi od njih bili na otvorenom.

"Marš mira“ Nezuk - Potočari, pješački je pohod u znak sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, a učesnici se kreću trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzle ili Kladnja.

Trending

Nova odluka: Kroz Bosnu i Hercegovinu bi trebala proći nova dionica autoceste

Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović tokom bajramske hutbe kazao je kako su vjernici jutros zatečeni na posebnom mjestu i u posebnom halu.

”Jutrošnji bajramski džemat smo uspostavili u Liplju, u blizini šeher Zvornika, u malom mjestu čiji su stanovnici proteklih decenija bili svjedoci velikih događaja. Vaša plemenita povorka mira koja se zaputila prema Potočarima i Srebrenici se zaustavila na ovom mjestu kako bismo dragocjene bajramske trenutke proveli u zajedničkom ibadetu koji nam je propisan”, kazao je Fazlović.

Dodao je kako su osjećaji jutros pomiješani, radosni su zbog bajramskog blagdana, ali i sjetni sudjelujući u utiranju puta istini o genocidu, prije 27 godina počinjenom nad bošnjačkim narodom.

Naglasio je kako je čast biti danas s učesnicima “Marša mira“.

”'Marš mira' je dugo, uz dženazu šehidima i komemoraciju, posebno važno svjedočenje u obilježavanju godišnjice genocida”, rekao je Fazlović.

Dodao je i kako učesnici ”Marša mira“ šalju jasnu poruku.

”Svako za svoja zlodjela mora odgovarati i svaki zločin se mora nazvati pravim imenom. Ovaj vaš trodnevni trud i žrtva je neupitan putokaz prema dobru, istini i pravdi”, poručio je Fazlović.

Zahvalio je što na ovaj način svake godine pružaju podršku i utjehu majkama Srebrenice i svim porodicama stradalih u genocidu i drugim zločinima u BiH.

Pročitao je i poruku reis-l-uleme IZ u BiH Huseina ef. Kavazovića u kojoj je navedeno i kako sjećanja na genocid u Srebrenici i zločine u Prijedoru ne blijede. Fazlović se prisjetio i stanovnika Liplja i susjednih mjesta te njihove borbu kako bi ostvarili osnovna ljudska prava kada je u pitanju maternji jezik.

Nakon bajram-namaza, učesnici "Marša mira" će nastaviti put do Kamenice, poznate kao "Dolina masovnih grobnica", nakon 35 kilometara puta trebali bi stići do sela Mravinjci. Dalje nastavljaju do Kameničkog brda, mjesta na kojem se desila zloglasna "Bukva", gdje je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana. Potom dalje idu preko Buljima i put završavaju u Memorijalnom centru Potočari, 10. jula.

Ova memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

”Marš mira“ uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 učesnika iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.

”Marš mira“ traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici ”Marša mira“ dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost. Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici “Marša mira“ nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Potočarima bit će ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salim Mustafić rođen 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao 16 godina u momentu kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine.

Osim Salima, ove godine bit će ukopana još dva maloljetnika koji su u času smrti imali samo 17 godina Vahid Smajlović (1978) i Elvir Muminović (1978).

Najstarija žrtva koje će biti ukopana ove godine je Husejin Krdžić, rođen 1936. godine.

Konačan smiraj će ove godine naći i blizanci Hasanović. Semir i Samir su imali samo 20 godina kada su likvidirani. Rođeni su 1975. godine u Prohićima kod Srebrenice. Njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz različitih masovnih grobnica otkrivenih na lokalitetima Liplje i Kamenica.

Ove godine će zajedno ukopani biti i otac i sin, Hajdin i Sead Hukić. Hajdin (Zuhdo) Hukić je imao 53 godine u momentu smrti, dok je njegov sin imao svega 21 godinu kada je ubijen.

Sve žrtve koje će biti ukopane ove godine, s izuzetkom devet žrtava koje su ekshumirane iz masovne grobnice na lokalitetu Dobro Polje kod Kalinovika koja je otkrivena u junu 2021. godine, ekshumirane su iz masovnih grobnica koje su otkrivene tokom ranijih godina, neke od njih čak 1997. i 1999. godine, kao što su Liplje, Pilica, potom iz grobnica otkrivenih 2001, 2004, 2006. i 2011.

Jedan broj žrtava ekshumiran je iz masovnih grobnica koje su pronađeni u Kamenici, dolini smrti tokom 2001, 2007. i 2008. godine. Posmrtni ostaci nekih žrtava pronađeni su u dvije ili čak tri masovne grobnice.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je ukopana 6.671 žrtva genocida koji je tadašnja Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića počinila nad Bošnjacima 1995. godine u Srebrenici.