U Njemačku odlaze brojni građani BiH - kakva su iskustva i kako u vrijeme pandemije

Protekle godine više nisam radio nego što sam radio, ali mi je 70 posto od ukupnog iznosa plaće zajamčeno. I da se razumijemo, nije idealno jer treba platiti stan i režije, a da sam u BiH, ne bih imao ni to, tako da se neću žaliti, nego se nadam kako će ovo što prije proći, govori za Večernji list BiH sagovornik koji proteklih nekoliko godina radi u Njemačkoj.

Prošla godina bila je jedna od najtežih, upravo zbog činjenice da je lockdown postao nešto uobičajeno u “obećanoj zemlji”.

On je na snazi praktički i od početka ove godine.

Iz brojki Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje za zapošljavanje medicinskih djelatnika sa srednjom školom u Njemačku. vidljivo je kako je prošle godine, prvi put nakon 2013, izdano najmanje radnih dozvola.

Dozvolu za rad u Njemačkoj dobila su 533 medicinara.

Usporedbe radi, 2019. bilo ih je 683, a 2018. hiljadu.

Da bi ova godina mogla biti lošija, ako se stanje s pandemijom ne smiri idućih mjeseci, potvrđuje činjenica da su od početka ove godine do 18. marta izdane samo 83 radne dozvole.

Međutim, u Njemačku se odlazi i odlazit će se i ubuduće, bez obzira na to što je pandemija usporila intenzitet.

Iskustva

Davor Vukojević, inženjer građevinarstva, koji je ovu zemlju zamijenio Njemačkom, izričit je u svom stavu koji je istaknuo za BHRT:

"Nisam se pokajao! Socijalna nesigurnost u BiH. Nisam vidio da se u ovoj zemlji bilo šta može promijeniti nabolje, osjetio sam socijalnu nesigurnost i odlučio sam otići. Ovu zemlju zamijenio sam Münchenom te sam pronašao posao u struci. Sviđa mi se taj sustav koji je uredan, koji je organiziran i koji funkcionira", govori Vukojević i smatra da posla ima sasvim dovoljno i uvijek ga se može naći.

U Uniji za održivi povratak, koja govori uglavnom samo o odlascima i o brojkama koje nisu potvrđene, ističu da su ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje ljudskih prava i politička situacija samo neki od razloga što mladi svoju domovinu zauvijek napuštaju.

Demograf Aleksandar Čavić očekuje pojačane migracije nakon završetka pandemije.

"Samo ne odlaze bake i djedovi, a svi drugi radno, intelektualno sposobni i reproduktivna baza svake zemlje, mlađe i sredovječno stanovništvo te oni koji spadaju u starije sredovječno, odlaze", kazao je demograf.

Ovih dana pojavila se i priča izvjesnog Drage na portalu Naši-de koji tvrdi da je dobiti posao dostavljača ili poštara u Njemačkoj moguće i bez poznavanja njemačkog jezika te da je u njegovu slučaju tako i bilo:

Primaju i one bez iskustva

"Vjerojatno ste već od mnogo ljudi čuli da u Njemačkoj nedostaju dvije struke, a to je njegovatelj i dostavljač. Dok je za njegovatelja potrebno poznavanje minimuma njemačkog jezika, za dostavljače to i nije presudno. Za svaku od tih dviju struka postoje dobri razlozi.

Razlog za potrebu za njegovateljima jest taj da jako puno ljudi stari i da je Njemačka jedna od najstarijih u Europi, stoga im nedostaje jako puno njegovatelja, čak primaju i one bez iskustva.

Razlog za potrebu za dostavljačima, s jedne strane, jest taj što u Njemačkoj, a i općenito, jako puno ljudi kupuje preko interneta, a sve manje uživo, stoga sva ta kupljena roba treba doći na kućnu adresu.

S druge strane, potreba za poštarima u Njemačkoj nužna je zbog toga što poštar uzima dva posla na sebe: dostava paketa do 2 kg i dostava pisama i sličnog sadržaja", naveo je kazavši kako je njegova satnica na poziciji poštara u Njemačkoj bila 13,11 eura bruto.