Djeca u BiH odaju se porocima u osnovnoj školi: Cigarete i drogu probaju sa 11 godina

Dok je, u ne tako dalekoj prošlosti, prosječni maloljetnik prvi dim cigarete iskušavao krajem osnovne škole, a prvo opijanje na početku srednje škole, sada imamo situaciju da učenici osnovnih škola počinju da puše već u drugom ili trećem razredu, prenosi Blic.

Ništa manje ne zabrinjava ni činjenica da su u registru narkomana i djeca od svega 11 godina, dok njihovi tek godinu-dvije stariji drugari zbog alkoholizma završavaju na medicinskim tretmanima.

Tatjana Maglov, psihijatar i bivši nacionalni koordinator za bolesti ovisnosti u RS-u kazala je da je najmlađa osoba koja je liječena od alkohola u RS-u imala svega 16 godina, dok u akutnom pijanom stanju dolaze i u mnogo ranijoj dobi, čak i sa 13 godina.

S druge strane, iz bijeljinskog Udruženja građana "Vidik" nedavno su saopćili da najmlađi registrirani ovisnik u Bijeljini ima svega 1 godina.

U instituciji Ombudsmana za decu RS naglašavaju da posljednja istraživanja pokazuju da je najmlađe dijete koje je koristilo cigarete imalo svega 9 godina.

"Prvo konzumiranje alkoholnih pića čine djeca od 11, a interes za upotrebu droga i drugih opojnih sredstava počinje kod od 14. godine života", ističe ombudsman za djecu RS Dragica Radović.

Prema njenim riječima, među brojnim faktorima rizika koji doprinose sve većoj prisutnosti navedenih opojnih sredstava kod djece, jesu nedovoljno znanje i obrazovanje mladih o utjecaju i posljedicama koje ostavljaju na njihovo zdravlje.

"Posebno zabrinjava laka dostupnost opojnih sredstava i nedostatak efikasnih mjera i sankcija prema svima onima koji djeci dozvoljavaju njihovu upotrebu. Također, takva djeca lakše dospijevaju u situacije da dođu u sukob sa zakonom, imaju probleme u školi i slično. Uzroci koji dovode do konzumiranja opojnih sredstava kod mladih su brojni, ali najčešće se dovode u vezu s njihovim periodom odrastanja, te utjecajem porodice i vršnjačke grupe", pojašnjava Radović.

Sociolozi ističu da su granice definitvno pomjerene u pogledu svakog životnog aspekta, pa tako i u slučaju kad mladi počinju da konzumiraju cigarete, alkohol i drogu.

"Mladi, ili bolje reći djeca, kao da nastoje da što prije odrastu, polako prisvavaju navike odraslih. To je odraz poplave subkulturnih vrijednosti koje, između ostalog, promoviraju "lake vrijednosti", pa tako i način zivota - glamur, slavu kratkoročnog daha i sve što ide uz to. A uz to, svakako, idu alkohol, droga, laka štiva i slično", kaže sociolog Biljana Milošević Šošo.

Prema njenim riječima, roditelji su najodgovorniji, ali je činjenica da sami ne mogu mnogo, bez podrške cjelokupne društvene zajednice.

Kažnjavati i educirati

Borba, odnosno zaštita djece od upotrebe navedenih opojnih sredstava, uporedo se mora odvijati u dva pravca.

"Jedan mora biti u funkciji prevencije, što podrazumeva edukaciju djece o svim štetnim posljedicama uzimanja raznih opijata, ali i edukaciju roditelja o izazovima sa kojima se djeca susreću. Drugi pravac zahtijeva adekvatne sankcije za sve one koji nisu u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja preduzeli potrebne mjere i radnje da zaštite djecu", kaže ombudsman za djecu Dragica Radović.