Oporezivanje dividendi, kao i porez na kamatu seli preduzeća iz FBiH u RS

Nacrtom zakona o porezu na dohodak u FBiH koji je trenutno u fazi javne rasprave koja traje do kraja 2017. godine, predviđene su značajne izmjene u sistema oporezivanja dohotka fizičkih osoba. Pored progresivnih stopa poreza na dohodak od 10 i 20 post, u poreznu osnovicu uvode se i prihodi koji do sada nisu bili predmetom oprezivanja.

Za tržište kapitala i sektor bankarstva, posebno je značajno što se planiraju oporezovati zarade na berzi u vidu kapitalnih dobitaka i dividendi, isplata udjela u dobiti društava ograničene odgovornosti i kamata na štednju u bankama.

"Naglašavamo štetnost uvođenja oporezivanja dividende (udjela u dobiti), jer je taj prihod već jednom oporezovan kroz porez na dobit privrednih društava. Ističemo da je taj prihod neoporeziv u Republici Srpskoj, koja je pokušala uvesti ovaj porez u 2015. godini, pa je po žurnom postupku početkom 2016. izvršila izmjenu zakona i ukinula poreza na dividende i udjele u dobiti", ističe za Radiosarajevo.ba Željko Raguž, direktor Sektora za ekonomske i pravne poslove u Privrednoj komori FBiH.

Prema njegovim riječima, radi se o iznimno destimulirajućoj mjeri koja će utjecati na smanjenje investicija u FBIH, jer se isplaćene dividende i udjeli koriste najvećim dijelom za osnivanje novih poduzeća, ulaganje u nekretnine i slično, što generira nove investicije.

"Strani investitori će također biti obeshrabreni da ulažu u našu zemlju, odnosno ulagat će u drugi entitet, jer je neoporezivanje dividendi, uz nisku stopu poreza na dobit, bila jedna od rijetkih ključnih atrakcija za ulaganje u ovaj dio svijeta", govori nam Raguž.

Direktor Sektora za ekonomske i pravne poslove u Privrednoj komori FBiH nam objašnjava da je do sada bio problem kako stranom poduzetniku objasniti kompliciran državni sistem, mnogobrojne različite propise koji reguliraju poslovanje, neefikasno sudstvo i nepoštivanje propisa, političku nestabilnost i tako dalje.

"Međutim, nakon ovih svih problema, na pitanje poreza na dobit i dividende ste mu mogli ipak odgovoriti i predočiti mu to kao veliku prednost ulaganja u Federaciju BiH. Ako prođe ovakav Nacrt poreza na dohodak, onda ćemo dobiti još jedan veliki minus u ocjeni poslovnog ambijenta", mišljenja je Raguž.

Pored privrednog oporezivanja dividendi, uvodi se i porez na kapitalnu dobit, odnosno kada se kupuju dionice ili obveznice, ako u toku godine skoči njihova cijena i osoba njihovim prodajom zaradi, na razliku kupovne i prodajne cijene ide porez po stopi od 10% ili 20% ovisno o ukupnom prihodu.

Raguž nam navodi dva problema koja će se javiti ako se uvede porez na kapitalnu dobit.

"Prvi je kako tehnički izračunati dobit, te drugi priznaju li se gubici iz prethodnih godina, a ne treba ni napominjati da bi ovaj porez dodatno pogoršao ionako slabu, bolje reći nikakvu, likvidnost na Sarajevskoj berzi.", kaže on.

U Privrednoj komori FBiH očekuju da će ovo porezno opterećenje imati negativan utjecaj na tržište kapitala zbog nepovoljnog načina obračuna, prijave i plaćanja samog poreza za koje smatraju da nije primjereno našem tržištu, a i ekonomski je neefikasno. 


"Posebno će biti obeshrabreni mali investitori koji su značajan generator likvidnosti. Svaka promjena u poreznom smislu utječe na sve aktere tržišta, posebno na strane investitore koji uvijek naglašavaju stabilnost poreznog sistema kao važan čimbenik pri donošenju odluke o tome gdje investirati", ističe Željko Raguž za Radiosarajevo.ba.

Dok traje faza javne rasprave oko Nacrta zakona o porezu na dohodak u FBiH , direktor Sektora za ekonomske i pravne poslove u Privrednoj komori FBiH Željko Raguž nam otkriva da su u saradnji s Udruženjem poslodavaca FBiH i čitavim nizom drugih organizacija širom Federacije, između ostalog podnijeli amandmane kako treba sniziti stope doprinosa na 30,5% na bruto plaće (dok je Nacrtom predviđeno 33%) kako bi i zaposlenici i poslodavci iz realnog sektora osjetili pozitivne efekte novog zakona o doprinosima.

"Također je zaključeno kako treba povećati pragove neoporezivog prihoda na barem 1000 KM mjesečno, a stopu od 20% poreza na dohodak primijeniti tek iznad 2000 KM mjesečnog prihoda", zaključuje Raguž.