Tuđe - slađe | BiH zavisi od uvoza: Rast cijena i strah od nestašica hrane

Rastuće tenzije na svjetskoj sceni i poremećaji na tržištu energenata sve snažnije pogađaju i Bosnu i Hercegovinu, gdje građani već osjećaju talas poskupljenja.

Uz visoku zavisnost od uvoza hrane, dodatno se nameće pitanje koliko je domaće tržište spremno na moguće nestašice u slučaju ozbiljnijih globalnih kriza.

Više od 80 posto hrane koju konzumiraju građani naše zemlje stiže iz uvoza. Da je tržište Bosne i Hercegovine zavisno od uvoza, nije novina, a u uslovima neizvjesnih globalnih dešavanja, svaki poremećaj osjeti se i na domaćem tržištu, kažu u udruženjima potrošača, piše BHRT.

Trending

Finci: "Bio sam Jugoslaven, Bosanac, Sarajlija, danas opet pitaju ko si i šta si"

"U slučaju da dođe do nekakvih nestašica potrošači su faktički prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo najavljuju ovi distributeri da može da dođe do poremećaja ponovo na tržištu", rekao je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.

Počev od osnovnih životnih namirnica, poput hljeba i brašna, u našoj zemlji proizvodi se tek mali procenat onoga što su potrebe domaćeg tržišta. Ipak, pekari uvjeravaju da nestašice neće biti.

"Mi kad imamo rodnu godinu, dobre prinose, domaća pšenica učestvuje sa 10 do 15 posto u mlinsko-pekarskoj industriji. Mi 80-90 posto uvozimo, najviše iz Srbije i Mađarske. Ima dovoljno na zalihama, ima dovoljno u rezervi. Srbija je imala rekordne prinose i ima pšenice i u Srbiji i na domaćem tržištu", kazao je predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

26.03.26. 13:43

Uvoz jede domaće: Građani plaćaju cijenu slabog sistema i lažnih proizvoda

Na pitanje zašto je to tako, oni koji hranu proizvode imaju jasan odgovor - proizvodnja je sve skuplja, neizvjesnija, a domaći proizvodi i sirovine gube bitku sa uvoznim, koji su često znatno jeftiniji.

"Ove godine će možda se i posijat, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijaće oni malo jači. Strašno je skupo, sjeme je skupo, đubre je skupo. Uradi sve i kakva će biti godina, gledaj samo u nebo. Ko navodnjava može, a ako bude suša kao ove godine...", poručila je Ljilja Lazić, proizvođačica povrća.

I dok poljoprivrednici smanjuju obradive površine, nadležni na apele za podršku, a potom i zaštitu domaćih proizvoda i proizvodnje reaguju mjerama koje ne daju dovoljne rezultate. Zbog toga ratari savjetuju stanovništvu da se oslone na sopstvene resurse.

"Da uzme da posije nešto, krompir luk boranija, ono što treba za svakodnevnu upotrebu, bar koliko-toliko da ima neku izvjesnost i sigurnost", istakao je proizvođač povrća Mustafa Gradaščević.

U zemlji koja već značajno zavisi od uvoza hrane, svaki ozbiljniji poremećaj na svjetskom tržištu mogao bi se brzo osjetiti i na domaćim policama, ne samo kroz cijene, već i kroz dostupnost proizvoda.